Na osnovu člana 24. stav 1. tačka e) Ustava Tuzlanskog kantona („Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona“, br. 7/97 i 3/99 i „Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 13/99, 10/00, 14/02, 6/04 i 10/04), Skupština Tuzlanskog kantona, na sjednici održanoj 21.11.2019. godine, d o n o s i

 

 

POSLOVNIK
SKUPŠTINE TUZLANSKOG KANTONA

 

 

DIO PRVI - OPĆE ODREDBE

 

Član 1.
(Rad Skupštine)

            Skupština Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Skupština) konstituiše se,  organizuje i radi u skladu sa Ustavom Tuzlanskog kantona, (u daljem tekstu: Ustav Kantona), zakonom i Poslovnikom Skupštine Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Poslovnik).

 

Član 2.
(Sadržaj Poslovnika)

            (1) Poslovnikom se uređuju:

            - konstituisanje i unutrašnja organizacija Skupštine,

             - način rada Skupštine,           

            - prava i dužnosti poslanika u Skupštini,

            - javnost rada Skupštine,

            - akta Skupštine,

            - izbori, imenovanja, potvrđivanja, smjenjivanja i razrješenja iz nadležnosti Skupštine,

            - odnos Skupštine prema Vladi Tuzlanskog kantona  (u daljem tekstu: Vlada),

- odnos Skupštine prema političkim strankama i udruženjima građana,

- saradnja Skupštine sa općinskim vijećima i

- druga pitanja od značaja za rad Skupštine.

(2) Izrazi korišteni u Poslovniku, a koji su dati u jednom gramatičkom rodu, bez diskriminacije po bilo kom osnovu, odnose se i na muški i na ženski spol.          

 

Član 3.
(Zaključak o radu Skupštine)

            (1) Ako neko pitanje organizacije i rada Skupštine ostane neuređeno Poslovnikom, uredit će  se zaključkom Skupštine na sjednici.

            (2) Zaključak iz prethodnog stava (1) ovog člana primjenjuje se danom donošenja.

            (3) Zaključak iz stava (1) ovog člana ne može biti u suprotnosti sa načelima i odredbama Poslovnika.

 

Član 4.
(Sjedište)

            Sjedište Skupštine je u Tuzli.

 

Član 5.
(Pečat)
  • Skupština ima pečat u skladu sa zakonom.
  • O čuvanju i upotrebi pečata stara se sekretar Skupštine.

 

 

DIO DRUGI- KONSTITUISANJE I UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA SKUPŠTINE

 

POGLAVLJE I.  KONSTITUISANJE SKUPŠTINE

 

Član 6.
(Sastav Skupštine)

            Skupština je jednodomna i čine je poslanici čiji je broj utvrđen Ustavom Kantona i zakonom.

           

Član 7.
(Prva sjednica Skupštine)

            (1) Prva sjednica novog saziva Skupštine bit će održana najkasnije 10 dana nakon što nadležni organ objavi izborne rezultate.

(2) Sazivanje prve sjednice Skupštine vrši predsjednik Skupštine iz prethodnog saziva i predsjedava sjednicom do izbora  predsjednika  u novom sazivu.

            (3) Ukoliko je predsjednik Skupštine spriječen, ili ne sazove, prvu sjednicu Skupštine saziva jedan od zamjenika predsjednika Skupštine iz prethodnog saziva.

(4) Ukoliko su i zamjenici predsjednika Skupštine spriječeni ili ne sazovu prvu sjednicu Skupštine, sjednicu saziva najstariji izabrani poslanik novog saziva ili onaj poslanik koga za sazivanje ovlasti jedna trećina novoizabranih poslanika.

 

Član 8.
(Svečana izjava poslanika)

            (1) Predsjedavajući prve sjednice Skupštine predočava Skupštini izvještaj Izborne komisije BiH o ovjeri mandata licima koja su dobila poslanički mandat.

            (2) Poslanici sa novim mandatom preuzimaju dužnost zajedničkim davanjem i pojedinačnim potpisivanjem svečane izjave, koja glasi: "Svečano izjavljujem da ću povjerenu dužnost obavljati savjesno i odgovorno, pridržavati se ustava Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Tuzlanskog kantona, da ću se zalagati za ljudska prava, slobode i ravnopravnost građana i naroda Bosne i Hercegovine".

            (3) Procedura iz stavova (1) i (2) ovog člana odnosi se i na poslanike sa naknadno dodijeljenim mandatima.

 

 

Odjeljak A.  Klubovi naroda i klub ostalih

 

Član 9.
(Osnivanje i način rada klubova naroda i kluba ostalih)

            (1) Nakon davanja i potpisivanja svečane izjave poslanika, u Skupštini se osnivaju tri kluba poslanika konstitutivnih naroda (u daljem tekstu: klubovi naroda) i klub ostalih.

(2) Klubovi naroda su:

  1. Klub poslanika Bošnjaka,
  2. Klub poslanika Hrvata i
  3. Klub poslanika Srba.

(3) Klub ostalih osniva se od poslanika iz reda ostalih.

(4) Ako u Skupštini nema izabranih predstavnika nekog od konstitutivnih naroda, ili iz reda ostalih, taj klub neće biti osnovan.

            (5) Svaki klub bira predsjednika, a može izabrati i zamjenika predsjednika koji rukovode klubom i usklađuju njegov rad.

            (6) Poslovnikom o radu klubova naroda i kluba ostalih svaki će klub urediti način svoga rada.

            (7) Poslovnik kluba naroda i kluba ostalih ne može biti u suprotnosti sa pravima i obavezama kluba koji proističu iz Poslovnika.

 

Član 10.
(Izbor predsjednika i zamjenika predsjednika Skupštine)              

            (1) Svaki klub naroda većinom glasova od ukupnog broja članova kluba predlaže između svojih članova jednog kandidata za mjesto predsjednika ili zamjenika predsjednika Skupštine.

            (2) Ukoliko neki od kandidata, koji je predložen u skladu sa stavom (1) ovog člana ne bude potvrđen od strane Skupštine, klub naroda će dostaviti prijedlog novog kandidata za mjesto predsjednika  ili zamjenika predsjednika Skupštine.

            (3) Ukoliko neki od klubova naroda nije u mogućnosti da predloži kandidata za mjesto predsjednika ili zamjenika predsjednika Skupštine na način predviđen stavom (1) ovog člana, Skupština će glasati o prijedlogu kandidata za mjesto predsjednika ili zamjenika predsjednika Skupštine kojeg predloži najmanje jedna trećina od ukupnog broja članova kluba naroda.

            (4) Skupština glasanjem pojedinačno potvrđuje kandidate za mjesto predsjednika ili zamjenika predsjednika Skupštine nadpolovičnom većinom od ukupnog broja poslanika u Skupštini.

            (5) Tri, od Skupštine potvrđena kandidata, između sebe nadpolovičnom većinom odlučuju ko će biti predsjednik Skupštine i sa tom odlukom upoznaju Skupštinu.

            (6) Ukoliko od Skupštine potvrđeni kandidati za mjesto predsjednika ili zamjenika predsjednika Skupštine između sebe ne odluče ko će biti predsjednik Skupštine, Skupština će jednog od potvrđenih kandidata izabrati za predsjednika Skupštine.

            (7) Ako u Skupštini nema poslanika nekog od konstitutivnih naroda, mjesto zamjenika predsjednika Skupštine iz tog konstitutivnog naroda ostaje upražnjeno.

 

Član 11.
(Ostavka predsjednika i zamjenika predsjednika Skupštine)

            Predsjednik i zamjenici predsjednika Skupštine imaju pravo u svako doba dati ostavku na mjesto predsjednika, odnosno zamjenika predsjednika Skupštine.

 

 

Odjeljak B.  Predsjednik i zamjenici predsjednika Skupštine

 

Član 12.
(Prava i dužnosti predsjednika Skupštine)

            Predsjednik Skupštine ima pravo i dužnost da:

            - predstavlja Skupštinu,

            - učestvuje u pripremama, saziva i vodi  sjednice Skupštine,

- učestvuje u pripremama, saziva i vodi sjednice Kolegija Skupštine,

- imenuje kandidata za mjesto premijera Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu:

premijer) u konsultaciji sa zamjenicima predsjednika,

            - inicira stavljanje na dnevni red sjednica Skupštine, Kolegija Skupštine i radnih tijela Skupštine pitanja iz nadležnosti Skupštine,

            - osigurava poštivanje načela i odredbi Poslovnika, stalnih radnih tijela Skupštine i Kolegija Skupštine,

            - osigurava realizovanje prava i dužnosti klubova naroda, kluba ostalih i klubova političkih stranaka tokom pripreme i održavanja sjednica Skupštine i Kolegija Skupštine,

            - osigurava i realizuje prava i dužnosti poslanika u pripremi sjednica Skupštine i Kolegija Skupštine, kao i tokom sjednica,

            - vodi sjednice u skladu sa principima najboljih praksi demokratskog parlamentarizma i odredbama Poslovnika,

            - potpisuje akta koja je donijela Skupština.

           

Član 13.
(Konsultacije predsjednika Skupštine)

            Predsjednik Skupštine u obavljanju svojih dužnosti obavlja redovne konsultacije sa  zamjenicima predsjednika Skupštine.

           

Član 14.
(Prava i dužnosti zamjenika predsjednika Skupštine)

            Zamjenici predsjednika Skupštine:

            - pomažu predsjedniku Skupštine prilikom predsjedavanja sjednicama Skupštine,

            - zamjenjuju predsjednika Skupštine u slučaju njegove spriječenosti da obavlja svoju dužnost ili u odsutnosti,

            - učestvuju u konsultacijama za donošenje odluka u slučajevima utvrđenim Ustavom Kantona i Poslovnikom,

            - pomažu predsjedniku Skupštine u izvršavanju njegovih nadležnosti i vrše druge poslove koje im povjeri predsjednik Skupštine,

- staraju se o provođenju programa rada Skupštine,

- učestvuju u proceduri utvrđivanja da li neki zakon, drugi propis ili akt spada u listu vitalnih nacionalnih interesa,

- staraju se o ostvarivanju prava konstitutivnih naroda na području Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton) u skladu sa ustavnim nadležnostima.

           

 

Odjeljak C.   Kolegij Skupštine

 

Član 15.
(Sastav Kolegija)

              Sa ciljem unapređenja, efikasnosti i usklađivanja rada, Skupština uspostavlja

Kolegij Skupštine (u daljem tekstu: Kolegij) kojeg čine:

  1. predsjednik i zamjenici predsjednika Skupštine,
  2. predsjednici klubova poslanika formiranih u skladu sa članom 19. ovog poslovnik, a u njihovoj odsutnosti zamjenik predsjednika kluba,
  3. sekretar Skupštine, bez prava odlučivanja odnosno glasanja.

 

Član 16.
(Prava i dužnosti Kolegija)

            U okviru svojih prava i dužnosti Kolegij:

            - utvrđuje prijedlog godišnjeg programa rada Skupštine,

            - osigurava realizovanje prava i dužnosti poslanika za pokretanje inicijativa za djelovanje Skupštine i ukupno obavljanje njihove funkcije i uloge,

            - osigurava saradnju sa klubovima naroda, klubom ostalih i klubovima poslanika i između njih,

            - utvrđuje prijedlog poslovnika Skupštine,

            - koordinira rad radnih tijela Skupštine i saradnju Skupštine i njenih radnih tijela,

            - osigurava realizovanje prava i dužnosti Skupštine prema premijeru i Vladi,

            - koordinira aktivnostima u pripremi sjednica Skupštine,

            - utvrđuje prijedlog dnevnog reda za sjednice Skupštine,

            - razmatra inicijative i prijedloge upućene Skupštini.

 

Član 17.
(Rad Kolegija)

            (1) Kolegij radi u sjednicama.

            (2) Sjednice Kolegija održavaju se najmanje jedan puta između dva zasjedanja Skupštine.

            (3) Sjednice Kolegija saziva i vodi predsjednik Skupštine.

            (4) Sjednicama Kolegija, po pozivu predsjednika ili na vlastiti zahtjev, prisustvuje premijer, ministri u Vladi, sekretar Vlade ili ovlašteni predstavnici Vlade i ministarstava.

            (5) Sjednicama Kolegija, po zaključku Kolegija, mogu prisustvovati i drugi poslanici u Skupštini.

 

Član 18.
(Zapisnik Kolegija)

            (1) Na sjednicama Kolegija vodi se zapisnik.

            (2) Zapisnik sa sjednica Kolegija redovno se dostavlja na uvid članovima Kolegija.

            (3) Sekretar Skupštine odgovoran je za vođenje zapisnika na sjednicama Kolegija.

            (4) Zapisnik potpisuje predsjednik Skupštine.

            (5) Sjednice Kolegija su javne.

 

 

Odjeljak D.  Klubovi poslanika

 

Član 19.
(Formiranje klubova poslanika)

(1) U Skupštini se formiraju klubovi političkih stranaka, koalicija i nezavisnih kandidata (u daljem tekstu: klubovi poslanika), u svrhu olakšanja rada Skupštine i unapređenja međustranačke, parlamentarne saradnje.

            (2) Klubovi poslanika formiraju se kao mehanizam djelovanja poslanika i političkih stranaka u Skupštini.

            (3) Klub može formirati politička stranka sa  najmanje dva poslanika u Skupštini.

            (4) Klub može formirati koalicija sa najmanje dva poslanika u Skupštini.

            (5) Koalicioni klub formiraju poslanici koji su u Skupštinu izabrani sa zajedničke koalicione izborne liste.

            (6) Poslanici dvije ili više političkih stranaka koje u Skupštini imaju najmanje jednog izabranog poslanika, kao i poslanici-nezavisni kandidati, mogu formirati zajednički klub.

            (7) Klub mogu formirati dva ili više samostalnih poslanika koji djeluju u Skupštini.

 

Član 20.
(Rad kluba poslanika)

            (1) Klubovi poslanika imaju predsjednika i zamjenika predsjednika kluba poslanika koji predstavljaju klub, rukovode njegovim radom i organizuju rad kluba u skladu sa potrebama kluba i Skupštine.

            (2) Klubovi rade prema samostalno urađenom Poslovniku o radu poslaničkih klubova (u daljem tekstu: Poslovnik poslaničkog kluba).

            (3) Poslovnik poslaničkog kluba ne može biti u suprotnosti sa pravima i obavezama kluba i poslanika koje proističu iz Poslovnika.

 

Član 21.
(Finansiranje političkih stranaka i parlamentarnih grupa poslanika)

(1) Finansiranje političkih stranaka i parlamentarnih grupa poslanika vrši se u skladu sa Zakonom o finansiranju političkih stranaka („Službeni glasnik BiH“ br. 95/12 i 41/16) u okviru sredstava predviđenih Budžetom Tuzlanskog kantona.

(2) Ukupna sredstva iz stava (1) ovog člana ne mogu prelaziti iznos od 0,2% Budžeta Kantona u kalendarskoj godini.

(3) Političkim strankama, odnosno koalicijama političkih stranaka sredstva iz stava (1) ovog člana raspodjeljuju se na način da se:

  1. a) 30% sredstava dijeli jednako svim političkim strankama, odnosno koalicijama političkih stranaka koje su osvojile mandate,
  2. b) 60% sredstava dijeli prema broju poslaničkih mandata, koje svaka politička stranka, koalicija političkih stranaka odnosno nezavisni kandidat ima u trenutku dodjele mandata,
  3. c) 10% od ukupnog iznosa raspoređuje parlamentarnim grupama srazmjerno broju poslanika koji pripadaju manje zastupljenom spolu.

            (4) Parlamentarne grupe, odnosno klubovi poslanika i nezavisni kandidati učestvuju u raspodjeli sredstava iz stava (3) tačka b) ovog člana prema broju poslaničkih mandata.

            (5) Administrativna komisija Skupštine će svojim aktima detaljnije regulisati raspodjelu sredstava iz ovog člana, kontrolu trošenja i druga finansijska pitanja.

            (6) Parlamentarne grupe raspolažu sredstvima u skladu sa dinamikom i visinom finansiranja ovih sredstava iz Budžeta Kantona a u cilju stvaranja povoljnijih uslova za svoj rad.  

            (7) Parlamentarne grupe samostalno odlučuju o načinu raspolaganja i korištenja sredstava i dužne su da podnesu godišnji izvještaj o utrošku i namjeni sredstava Administrativnoj komisiji Skupštine.

            (8) Nalogodavac za upotrebu sredstava parlamentarne grupe je predsjednik parlamentarne grupe ili druga osoba koju predsjednik ovlasti.

            (9) Sredstva iz ovog člana isplaćuju se na račun u jednakim mjesečnim obrocima.

 

 

POGLAVLJE II.  RADNA TIJELA SKUPŠTINE

 

Odjeljak A.  Način osnivanja i rada

           

Član 22.
(Formiranje radnih tijela Skupštine)

            (1) U svrhu olakšanja rada Skupštine i unapređenja efikasnosti i efektivnosti ukupnog skupštinskog rada, Skupština ustanovljava stalna, povremena i privremena radna tijela Skupštine (u daljem tekstu: radna tijela).

            (2) Radna tijela formiraju se isključivo za razmatranje pitanja iz nadležnosti Skupštine, za razmatranje i davanje mišljenja i prijedloga na nacrte i prijedloge zakona i drugih akata koje Skupština donosi.

 

Član 23.
(Nadležnost radnih tijela)

            (1) Radna tijela daju mišljenja, podnose prijedloge i izvještavaju Skupštinu o pitanjima iz svog djelokruga.

            (2) Radna tijela donose odluke samo o pitanjima u skladu sa Poslovnikom ili za koja ih ovlasti Skupština.

            (3) Sva radna tijela obrazuju se u skladu sa Poslovnikom i na osnovu odluka Skupštine.

 

Član 24.
(Način formiranja stalnih radnih tijela)

            (1) Stalna radna tijela formiraju se proporcionalno stranačkom sastavu Skupštine.

            (2) Prijedloge za članove stalnih radnih tijela podnose klubovi poslanika.

            (3) Poslanik koji promijeni ili napusti političku stranku ostaje član stalnog radnog tijela do isteka mandata tog tijela.

 

Član 25.
(Sastav stalnih radnih tijela)

            (1) Stalna radna tijela u svom sastavu mogu imati članove koji nisu poslanici u Skupštini a koji su relevantni stručnjaci iz oblasti koja je u nadležnosti radnog tijela.

            (2) Vanskupštinski član radnog tijela može biti i lice - predstavnik organizacije ili institucije relevantne za pitanja u nadležnosti radnog tijela a predložena od institucija.

(3) U stalnom radnom tijelu mogu biti najviše tri vanskupštinska člana, osim u Komisiji za prostorno uređenje i zaštitu okoliša i Komisiji za pravdu, ljudska prava i građanske slobode gdje mogu biti četiri vanskupštinska člana, od kojih u Komisiji za prostorno uređenje i zaštitu okoliša dva člana mogu biti predstavnici reprezentativnih socijalnih partnera na području Tuzlanskog kantona, a u Komisiji za pravdu, ljudska prava i građanske slobode dva člana mogu biti predstavnici Vijeća nacionalnih manjina.

            (4) Ukupan broj članova stalnog radnog tijela ne može biti veći od sedam osim u Komisiji za prostorno uređenje i zaštitu okoliša i Komisiji za pravdu, ljudska prava i građanske slobode u kojima ukupan broj članova ne može biti veći od devet.

 

Član 26.
(Nadležnost stalnih radnih tijela)

            (1) Stalna radna tijela imaju obavezu da razmatraju pitanja iz svoje nadležnosti koja su na dnevnom redu narednog zasjedanja Skupštine i o tome podnesu izvještaj na skupštinskom zasjedanju.

            (2) Stalna radna tijela razmatraju pitanja iz svoje nadležnosti po nalogu Skupštine Kolegija ili vlastitoj inicijativi.

            (3) Stalna radna tijela rade u sjednicama na kojima se vodi zapisnik.

            (4) Stalna radna tijela redovno izvještavaju Skupštinu o svom radu.

 

Član 27.
(Nadležnost i sastav povremenih radnih tijela)

            (1) Povremena radna tijela razmatraju pitanja iz nadležnosti Skupštine koja nisu kontinuirano predmet skupštinske rasprave ili odlučivanja.

            (2) Povremena radna tijela imaju stalno članstvo, a sastaju se po iskazanoj potrebi.

            (3) Povremena radna tijela formiraju se proporcionalno stranačkom sastavu Skupštine i u svom sastavu mogu imati članove koji nisu poslanici u Skupštini a koji su relevantni stručnjaci iz oblasti koja je u nadležnosti radnog tijela.

            (4) Povremena radna tijela vode zapisnik o svojim sjednicama.

            (5) U povremenom radnom tijelu mogu biti najviše tri vanskupštinska člana.

            (6) Ukupan broj članova povremenog radnog tijela ne može biti veći od sedam.

 

Član 28.
(Inicijativa za osnivanje privremenog radnog tijela)

            (1) Privremeno radno tijelo formira se u svrhu nadzora ili ispitivanja stanja vezanog isključivo za pitanje u nadležnosti Skupštine.

            (2) Inicijativu za osnivanje privremenog radnog tijela podnosi Kolegij ili najmanje 1/4 od ukupnog broja poslanika u Skupštini.

            (3) Inicijativa mora sadržavati precizno definisano pitanje koje će biti pod nadzorom ili predmet ispitivanja stanja od privremenog radnog tijela.

 

Član 29.
(Osnivanje privremenog radnog tijela)

            (1) Privremeno radno tijelo može biti ustanovljeno isključivo na osnovu odluke Skupštine donesene većinom glasova od ukupnog broja poslanika u Skupštini.

            (2) Odluka o osnivanju privremenog radnog tijela za nadzor ili ispitivanje stanja mora sadržavati: sastav radnog tijela, precizno navedeno područje djelovanja, dužinu mandata radnog tijela i ovlaštenja koja radno tijelo dobija od Skupštine.

            (3) Privremeno radno tijelo ne može imati mandat duži od godinu dana od dana donošenja odluke o osnivanju.

            (4) Mandat privremenog radnog tijela ne može prelaziti vremenski okvir mandata Skupštine.

 

Član 30.
(Sastav privremenog radnog tijela)

            (1) Ukupan broj članova privremenog radnog tijela ne može biti veći od sedam.

            (2) U članstvu privremenog radnog tijela mogu biti i vanskupštinski predstavnici institucija ili organizacija relevantnih za predmet nadzora ili ispitivanja.

            (3) U privremenom radnom tijelu mogu biti najviše dva vanskupštinska člana.

 

Član 31.
(Izvještavanje privremenog radnog tijela)

            (1) Privremeno radno tijelo podnosi izvještaj o svom radu u toku mandata ako to zatraži Kolegij, jedan od klubova naroda, jedan od klubova poslanika ili najmanje 1/4 poslanika.

            (2) Privremeno radno tijelo je obavezno podnijeti izvještaj Skupštini po završetku svog mandata.

            (3) Izvještaj privremenog radnog tijela mora sadržavati i izdvojene stavove pojedinih članova privremenog radnog tijela.

            (4) Skupština je obavezna održati raspravu o izvještaju privremenog radnog tijela.

 

Član 32.
(Predsjednik privremenog radnog tijela)

            (1) Privremeno radno tijelo ima predsjednika imenovanog odlukom o osnivanju.

            (2) Predsjednik privremenog radnog tijela izvještava Skupštinu o radu, nalazima, odlukama i preporukama radnog tijela.

 

Član 33.
(Sjednice stalnih i povremenih radnih tijela)

            (1) Stalna i povremena radna tijela rade u sjednicama.

            (2) Sjednice stalnih i povremenih radnih tijela saziva i njima rukovodi predsjednik radnog tijela prema odredbama Poslovnika i poslovnika radnih tijela.

            (3) U slučaju spriječenosti predsjednika radnog tijela ili njegovog odbijanja da sazove sjednicu, sjednicu radnog tijela može sazvati zamjenik predsjednika radnog tijela, predsjednik Skupštine ili 1/3 članova radnog tijela.

            (4) Na sjednicama se vodi zapisnik koji čini sastavni dio skupštinske arhive.

 

 

Odjeljak B.   Stalna radna tijela

 

Član 34.
(Stalna radna tijela)

            Stalna radna tijela su:

            - Komisija za ustavna pitanja,

            - Zakonodavno-pravna komisija,

            - Komisija za pravdu, ljudska prava i građanske slobode,

            - Komisija za privredu, ekonomsku i finansijsku politiku,

            - Komisija za obrazovanje i nauku,

            - Komisija za kulturu, sport i mlade,

            - Komisija za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo,

            - Komisija za prostorno uređenje i zaštitu okoliša,

            - Komisija za rad i socijalnu politiku,

            - Komisija za zdravstvo,

            - Administrativna komisija,

            - Komisija za borbu protiv korupcije,

            - Komisija za jednakopravnost spolova,

            - Komisija za zaštitu značajnih datuma i ličnosti za područja Tuzlanskog kantona i  Bosne i Hercegovine iz perioda 1992-1995.                                        

 

Član 35.
(Nadležnost Komisije za ustavna pitanja)

            Komisija za ustavna pitanja:

  1. a) prati i izvještava Skupštinu najmanje jednom godišnje o primjeni Ustava Kantona i procesu realizacije ustavnih prava građana i institucija;
  2. b) inicira i daje prijedloge Skupštini za promjene i usklađivanje ustavnih odredbi sa promjenama u nadređenim ustavnim aktima,
  3. c) proučava i obrađuje inicijative i prijedloge za promjenu Ustava Kantona i o njima daje mišljenje,
  4. d) priprema tekst prijedloga akata o promjeni Ustava Kantona, stara se o provođenju javne rasprave i izvještava Skupštinu o njenim rezultatima,
  5. e) daje Skupštini mišljenje o prijedlozima za promjenu Ustava Federacije Bosne i Hercegovine,
  6. f) razmatra i druga pitanja koja se odnose na ostvarivanje i promjenu Ustava Kantona i o tome obavještava Skupštinu,
  7. g) vrši druge poslove određene Poslovnikom i drugim aktom Skupštine.

 

 

Član 36.
(Nadležnost Zakonodavno-pravne komisije)

            (1) Zakonodavno-pravna komisija:

  1. a) razmatra nacrte i prijedloge zakona i drugih propisa koje donosi Skupština u pogledu njihove usklađenosti sa ustavima Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona i pravnim sistemom, kao i u pogledu pravne obrade i o tome podnosi Skupštini izvještaj sa mišljenjima i prijedlozima,
  2. b) razmatra pitanja zakonodavne metodologije i druga pitanja od značaja za ujednačavanje pravno-tehničke obrade akata koje donosi Skupština,
  3. c) razmatra opće akte organizacija i institucija na koje Skupština daje saglasnost i daje Skupštini mišljenja u pisanom obliku iz aspekta usklađenosti sa odnosnim zakonom,
  4. d) utvrđuje prečišćeni tekst zakona i drugih propisa koje je donijela Skupština, ako je za to ovlaštena,
  5. e) učestvuje u pripremanju programa zakonodavne djelatnosti Skupštine,
  6. f) učestvuje u aktivnostima za davanje autentičnog tumačenja zakona i drugih akata koje je donijela Skupština,
  7. g) utvrđuje odgovor ustavnim sudovima u slučajevima pokretanja postupka pred ustavnim sudovima,
  8. h) obavlja i druge poslove određene Poslovnikom.

            (2) Prijedlozi Komisije, koji su formulisani kao izmjene ili dopune prijedloga zakona i drugih propisa i općih akata, unose se u njen izvještaj i smatraju se njenim amandmanima.

 

Član 37.
(Nadležnost Komisije za pravdu, ljudska prava i građanske slobode)

            Komisija za pravdu, ljudska prava i građanske slobode:

  1. a) razmatra predstavke i žalbe građana i udruženja građana, institucija i organizacija, a koje se odnose na povrede ljudskih prava i građanskih sloboda od strane institucija i organizacija u nadležnosti Kantona i o tome izvještava Skupštinu i podnosioca, osim u slučajevima o kojima traje sudski postupak,
  2. b) radi na slučajevima predstavki i žalbi koje se odnose na prava i dužnosti koje obavlja Kanton i njegovi organi i o tome obavještava podnosioca i Skupštinu sa prijedlogom rješenja za podnesene slučajeve,
  3. c) razmatra prijedloge građana, udruženja građana, institucija i organizacija o mjerama za unapređenje, zaštitu i promociju ljudskih prava i građanskih sloboda i o tome podnosi izvještaj podnosiocu i Skupštini sa prijedlogom akcija koje treba preduzeti,
  4. d) razmatra nacrte i prijedloge zakona i drugih akata Skupštine iz aspekta poštivanja osnovnih ljudskih prava i građanskih sloboda i o tome daje mišljenje nadležnim radnim tijelima a po potrebi i Skupštini,
  5. e) sarađuje i daje mišljenje i prijedloge drugim radnim tijelima iz aspekta zaštite

prava i sloboda o pitanjima iz nadležnosti tih radnih tijela,

  1. f) razmatra općedruštveni položaj nacionalnih manjina, te inicira i daje prijedloge Skupštini za poboljšanje statusnih i drugih pitanja u vezi sa ostvarivanjem jednakopravnosti u Kantonu.
  2. g) daje Skupštini prijedloge mjera za otklanjanje utvrđenih uzroka kršenja prava i sloboda.

 

Član 38.
(Nadležnost Komisije za privredu, ekonomsku i finansijsku politiku)

            Komisija za privredu, ekonomsku i finansijsku politiku ima nadležnost da:

  1. razmatra nacrte i prijedloge zakona i druge propise koje donosi Skupština, kojima se stvaraju materijalne obaveze, i o tome podnosi Skupštini izvještaj sa mišljenjem i prijedlozima,
  2. prati provođenje politike izvršavanja propisa Skupštine u oblasti privrede i

finansija i daje prijedloge za unapređenje stanja u ovim oblastima,

  1. razmatra strategiju i politiku ekonomskog razvoja Kantona i o tome daje

mišljenje i podnosi prijedloge Skupštini,

  1. podnosi Skupštini prijedloge mjera ekonomske politike i prijedloge programa

razvoja u pojedinim oblastima,

  1. prati realizaciju programa strateškog plana razvoja Kantona, vrši procjenu

realizacije i predlaže mjere za revizije strategije razvoja,

  1. f) ostvaruje saradnju sa općinama i gradovima Kantona, drugim kantonima i regijama radi unapređenja razvoja, usklađivanja planova, planiranja i realizacije programa od zajedničkog interesa,
  2. g) sarađuje sa Vladom na kreiranju i implementaciju mjera finansijske politike

podržavajuće za programe ekonomskog razvoja.

 

Član 39.
(Nadležnost Komisije za obrazovanje i nauku)

           Komisija za obrazovanje i nauku nadležna je da:

  1. a) razmatra pitanja iz oblasti uspostave i razvoja infrastrukture javnih obrazovnih institucija na svim nivoima obrazovanja u nadležnosti Kantona i o tome daje mišljenje i prijedloge rješenja Skupštini,
  2. b) razmatra pitanja politike finansiranja institucija javnog obrazovanja na nivou Kantona i o tome podnosi prijedloge Skupštini i resornom ministarstvu,
  3. c) razmatra pitanja iz oblasti politike odgoja i obrazovanja,
  4. d) vrši i druge poslove određene Poslovnikom i drugim aktom Skupštine.

 

Član 40.
(Nadležnost Komisije za kulturu, sport i mlade)

           Komisija za kulturu, sport i mlade nadležna je da:

  1. razmatra i daje prijedloge rješenja Skupštini u oblasti uspostave, razvoja i

finansiranja institucija kulture na nivou Kantona,

  1. b) razmatra i podnosi prijedloge Skupštini o pitanjima zaštite objekata kulturno-historijskog naslijeđa,
  2. c) razmatra pitanja i daje prijedloge za razvoj i unapređenje javnih sportskih

objekata,

  1. d) daje prijedloge za unapređenje učešća mladih u javnom životu,
  2. e) ostvaruje saradnju sa organizacijama mladih radi unapređenja položaja

mladih i učešća u javnom životu, i o tome Skupštini podnosi izvještaje i daje prijedloge akcija.

 

Član 41.
(Nadležnost Komisije za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo)

           Komisija za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo nadležna je da:

  1. a) razmatra pitanja i podnosi prijedloge programa razvoja poljoprivredne i

vodoprivredne djelatnosti i šumarstva,

  1. b) razmatra pitanja i podnosi prijedloge za utvrđivanje politike korištenja

poljoprivrednog zemljišta, vodoprivrednih i šumskih resursa,

  1. c) podnosi prijedloge za unapređenje upravljanja šumama i šumskim zemljištem,
  2. d) razmatra programe i planove novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju i daje mišljenja,
  3. e) vrši i druge poslove određene Poslovnikom i drugim aktom Skupštine.

 

Član 42.
(Nadležnost Komisije za prostorno uređenje i zaštitu okoliša)

           Komisija za prostorno uređenje i zaštitu okoliša nadležna je da:

  1. a) razmatra pitanja i daje Skupštini prijedloge za preduzimanje potrebnih mjera iz oblasti prostornog uređenja i građenja,
  2. b) prati provođenje stambene i komunalne politike i daje Skupštini prijedloge za preduzimanje potrebnih mjera,
  3. c) razmatra pitanja zaštite i očuvanja prirodnog okoliša, zaštite flore i faune i daje Skupštini prijedloge za preduzimanje potrebnih mjera,
  4. d) razmatra pitanja vezana za sprečavanje zagađivanja okoliša posebno zraka, tla i vode i daje Skupštini prijedloge za preduzimanje potrebnih mjera u oblasti zaštite čovjekove okoline, prirodnih resursa i prirodnog naslijeđa,
  5. d) vrši i druge poslove određene Poslovnikom i drugim aktom Skupštine.

 

Član 43.
(Nadležnost Komisije za rad i socijalnu politiku)

           Komisija za rad i socijalnu politiku ima nadležnost da:

  1. prati i izvještava Skupštinu o stanju u oblasti zapošljavanja, zaštite prava

zaposlenih i nezaposlenih građana,

  1. daje Skupštini prijedloge mjera za povećanje zaposlenosti i unapređenje

životnog standarda građana,

  1. c) daje prijedloge akcija za unapređenje socijalnog dijaloga i saradnje sa organizacijama za zaštitu prava na rad,
  2. d) vrši i druge poslove određene Poslovnikom i drugim aktom Skupštine.

 

Član 44.
(Nadležnost Komisije za zdravstvo)

           Komisija za zdravstvo ima nadležnost da:

  1. a) prati stanje u oblasti zdravstva i predlaže mjere za unaprijeđenje stanja u zdravstvu,
  2. b) preduzima mjere za unapređenje sistema edukacije građana iz zaštite javne sigurnosti u oblasti zdravlja ljudi,
  3. c) razmatra i daje prijedloge u oblasti zaštite javnog zdravlja, posebno zaštite građana na području ispravnosti hrane i vode,
  4. d) vrši i druge poslove određene Poslovnikom i drugim aktom Skupštine.

 

Član 45.
(Nadležnost Administrativne komisije)

            Administrativna komisija nadležna je za:

  1. a) pripremanje prijedloga budžeta Skupštine i Službe Skupštine Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Služba),
  2. b) praćenje realizacije odobrenog budžeta Skupštine i Službe,
  3. c) davanje prijedloga Skupštini za unapređenje administrativnog i finansijskog

menadžmenta vezanog za rad Skupštine,

  1. d) pripremanje i utvrđivanje prijedloga akata kojima se uređuju plaće, naknade i druga primanja poslanika i funkcionera koje bira ili imenuje Skupština i vanskupštinskih članova radnih tijela,
  2. e) pripremanje prijedloga akta kojim se utvrđuje koji poslanici u svojstvu izabranih funkcionera i izabranih zvaničnika imaju status poslanika na stalnom radu u Skupštini,
  3. f) odlučivanje o radno-pravnom statusu i pravima u vezi radno-pravnog statusa izabranih zvaničnika u Skupštini i sekretara Skupštine,
  4. g) davanje saglasnosti na Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Službe Skupštine Tuzlanskog kantona,
  5. h) davanje prijedloga i mišljenja o promjeni organizacije Službe,
  6. i) davanje Skupštini prijedloga za rješavanje drugih pitanja vezanih za budžet

Skupštine i Službe,

  1. j) vršenje i drugih poslova određenih Poslovnikom i drugim aktom Skupštine.

 

Član 46.
(Nadležnost Komisije za borbu protiv korupcije)

            Komisija za borbu protiv korupcije:

  1. a) razmatra opća pitanja po oblastima u vezi sa izvršavanjem zakona, drugih propisa i općih akata i, u vezi s tim, prati rad izvršnih organa vlasti,
  2. b) razmatra trošenje sredstava iz budžeta prema budžetskim korisnicima i od strane budžetskih korisnika, prati raspolaganje javnim fondovima, drugim vidovima javne potrošnje, kao i raspolaganje sredstvima u javnim preduzećima, javnim ustanovama i preduzećima sa većinskim državnim kapitalom koji su u nadležnosti Kantona,
  3. c) sarađuje sa drugim državnim organima i sličnim tijelima u BiH, Federaciji BiH i drugim kantonima, kao i međunarodnim organizacijama i tijelima u okviru borbe protiv korupcije,
  4. d) ukazuje poslanicima Skupštine na pojave nezakonitog ili nesavjesnog korištenja sredstava u oblastima koje prate i podnosi mišljenja i prijedloge Skupštini u ostvarivanju njenih prava i dužnosti u okviru borbe protiv korupcije,
  5. e) donosi program prevencije sprečavanja korupcije i godišnje programe i planove za ostvarivanje programa, te daje mišljenja o prijedlozima propisa i drugih akata od značaja za sprečavanje korupcije,
  6. f) predlaže Skupštini kodeks ponašanja zvaničnika organa vlasti Kantona,
  7. g) vrši i druge poslove određene Poslovnikom i drugim aktom Skupštine.

                                   

Član 47.
(Nadležnost Komisije za jednakopravnost spolova)

            Komisija za jednakopravnost spolova:

  1. a) razmatra pitanja u vezi sa ostvarivanjem jednakosti među spolovima u Kantonu posebno u vezi sa unapređenjem statusa žena u Kantonu,
  2. b) razmatra predložene zakone i druge propise Kantona sa stanovišta jednakosti spolova i sprečavanja diskriminacije žena,
  3. c) razmatra prijedloge dokumenata i izvještaje institucija Kantona koje se odnose na ostvarivanje jednakosti spolova i provođenje platforme za akciju Pekinške deklaracije u cjelini, odnosno po pojedinim oblastima,
  4. d) razmatra pripreme za učešće delegacije Kantona na skupovima unutar države i međunarodnim skupovima kada se razmatra provođenje Pekinške deklaracije,
  5. e) razmatra i druga pitanja u vezi sa ostvarivanjem jednakosti spolova.

 

Član 48.
(Nadležnost Komisije za zaštitu značajnih datuma i ličnosti za područja Tuzlanskog kantona i Bosne i Hercegovine iz perioda 1992-1995) 

Komisija za zaštitu značajnih datuma i ličnosti za područja Tuzlanskog kantona i Bosne i Hercegovine iz perioda 1992-1995:                                        

  1. a) razmatra pitanja u vezi sa ostvarivanjem zaštite značajnih datuma i ličnosti za područja Tuzlanskog kantona i Bosne i Hercegovine iz perioda 1992-1995,
  2. b) razmatra predložene zakone i druge propise Kantona kojima se propisuje obilježavanje značajnih datuma i ličnosti za područja Tuzlanskog kantona i Bosne i Hercegovine iz perioda 1992-1995,
  3. c) razmatra prijedloge dokumenata kojima se planiraju sredstva neophodna za provođenje aktivnosti vezane za obilježavanje značajnih datuma i ličnosti za područja Tuzlanskog kantona i Bosne i Hercegovine iz perioda 1992-1995,
  4. d) razmatra izvještaje institucija Kantona koje se odnose na ostvarivanje zaštite značajnih datuma i ličnosti za područja Tuzlanskog kantona i Bosne i Hercegovine iz perioda 1992-1995,
  5. e) razmatra programe obilježavanja značajnih datuma i ličnosti za područja Tuzlanskog kantona i Bosne i Hercegovine iz perioda 1992-1995,
  6. f) razmatra i druga pitanja u vezi sa ostvarivanjem zaštite i obilježavanja značajnih datuma i ličnosti za područja Tuzlanskog kantona i Bosne i Hercegovine iz perioda 1992-1995.

 

 

Odjeljak C.   Povremena radna tijela

 

Član 49.
(Povremeno radno tijelo)

            Povremeno radno tijelo je Komisija za izbor i imenovanja.

 

Član 50.
(Nadležnost Komisije za izbor i imenovanja)

            Komisija za izbor i imenovanja:

  1. a) razmatra pitanja vezana za izbor, imenovanja, potvrđivanja i razrješenja u nadležnosti Skupštine,
  2. b) priprema prijedloge, obrazloženja i potrebnu dokumentaciju za izbor i imenovanja, potvrđivanje ili razrješenje svih lica nosilaca funkcija za čiji je izbor, imenovanje, potvrđivanje i razrješenje nadležna Skupština,
  3. c) prati primjenu propisanih procedura kod izbora, imenovanja, potvrđivanja i razrješenja u nadležnosti Skupštine,
  4. d) vodi proces unutarskupštinskih dogovora vezanih za izbor, imenovanje, potvrđivanje ili razrješenje nosilaca funkcija u nadležnosti Skupštine,
  5. e) vrši druge poslove određene Poslovnikom i drugim aktom Skupštine.

 

 

Odjeljak D.  Privremena radna tijela

 

Član 51.
(Formiranje privremenih radnih tijela)

            Privremena radna tijela mogu biti formirana prema odredbama Poslovnika za:

  1. a) ispitivanja teških kršenja ljudskih prava i građanskih sloboda od strane institucija i organa Kantona,
  2. b) slučajeve nadzora i koordinacije djelovanja u situacijama elementarnih nepogoda, jakog ugrožavanja sigurnosti, javnog zdravlja, ugrožavanja okoliša i slično i
  3. c) u drugim slučajevima kada je neophodno formirati privremeno radno tijelo.

 

DIO TREĆI - NAČIN RADA SKUPŠTINE

 

POGLAVLJE I.  Program rada

 

Član 52.
(Sadržaj programa rada)

            (1) Skupština donosi program rada za narednu godinu do kraja tekuće godine.

            (2) Program rada sadrži zadatke Skupštine koji proizilaze iz ustava, zakona, planskih dokumenata Kantona, kao i druge poslove i zadatke u nadležnosti Skupštine.

(3) Program rada uključuje osnovni sadržaj, način izvršavanja, nosioce poslova, rokove za razmatranje pojedinih pitanja na sjednicama Skupštine i procedure donošenja predviđenih akata.

 

Član 53.
(Priprema i utvrđivanje prijedloga programa rada)

            (1) U pripremi za izradu programa rada predsjednik, zamjenici predsjednika i sekretar Skupštine pribavljaju prijedloge i mišljenja o pitanjima koja treba unijeti u program rada od poslanika, klubova poslanika, klubova naroda, radnih tijela, Vlade, gradskih i općinskih vijeća, kantonalnih organa i organizacija, te građana i udruženja građana.

            (2) Na osnovu primljenih prijedloga i sugestija, Kolegij priprema i utvrđuje prijedlog programa rada, koji se upućuje Skupštini.

 

Član 54.
(Razmatranje programa rada)

            Skupština šestomjesečno razmatra ostvarivanje programa rada i preduzima odgovarajuće mjere za njegovo izvršavanje.

 

Član  55.
(Objavljivanje programa rada)

            Program rada objavljuje se u „Službenim novinama Tuzlanskog kantona“ a može se objaviti i kao posebna publikacija dostupna javnosti.

 

 

POGLAVLJE II.  Sjednice Skupštine

 

Odjeljak A.  Vrste sjednica

 

Član 56.
(Vrste sjednica)

            (1) Skupština radi u sjednicama.

            (2) Skupština održava regulatorno-radne i druge sjednice.

            (3) Sve sjednice Skupštine su javne.

 

Član 57.
(Posebne sjednice)
  • Skupština može održavati svečane, tematske, hitne i druge sjednice.

            (2)  Tematske sjednice moraju se najaviti 30 dana prije zakazivanja sjednice a pisani materijal čiji je nosilac pripreme i predlagač Vlada, moraju se dostaviti 10 dana prije održavanja sjednice. Predlagač tematske sjednice može biti Kolegij, najmanje 12 poslanika u Skupštini i Vlada.

            (3) Izuzetno, u okolnostima opasnosti po javnu sigurnost i sigurnost građana širih razmjera, elementarnih nepogoda, velikih šteta za imovinu, epidemija i slično, predsjednik Skupštine može da sazove sjednicu Skupštine u kraćim rokovima od onih predviđenih Poslovnikom, a dnevni red za ovu sjednicu predlaže se na samoj sjednici koja je hitnog karaktera.

 

Član 58.
(Regulatorno-radne sjednice)

Regulatorno-radne sjednice Skupštine održavaju se radi:

  1. podnošenja nacrta zakona i rasprave o nacrtima,
  2. rasprave o prijedlozima zakona i usvajanja prijedloga zakona,
  3. rasprave i donošenja odluka vezanih za izvještaj o izvršenju budžeta Kantona

za proteklu godinu,

  1. rasprave i usvajanja smjernica Skupštine za izradu nacrta budžeta za narednu

godinu,

  1. rasprave o nacrtu budžeta Kantona za narednu godinu,
  2. rasprave i usvajanja budžeta Kantona i zakona o izvršenju budžeta,
  3. razmatranja izvještaja kantonalnih organa i organizacija, javnih ustanova i

javnih preduzeća,

  1. usvajanja programa rada Skupštine i upoznavanja sa programom rada Vlade,
  2. i) podnošenja kratkog izvještaja o radu Vlade i njenih organa između dvije regulatorno-radne sjednice Skupštine,
  3. postavljanja poslaničkih pitanja,
  4. rasprave o pitanjima iz nadležnosti Skupštine,
  5. podnošenja prijedloga rješenja za pitanja iz rasprave, rasprave o prijedlozima,

odabir rješenja,

  1. usvajanja plana implementacije za odabrana rješenja, i
  2. rasprave i podnošenja prijedloga o programu rada Skupštine za narednu godinu.

 

 

Odjeljak B.  Sazivanje sjednice

 

Član 59.
(Sazivanje i vođenje sjednice)

(1) Sjednice Skupštine saziva predsjednik Skupštine, a u slučaju njegove spriječenosti jedan od zamjenika predsjednika Skupštine.

(2) Ukoliko Skupština nema zamjenika predsjednika, sjednicu može sazvati i voditi najstariji poslanik u Skupštini.

(3) U slučaju odbijanja predsjednika da sazove sjednicu Skupštine, sjednicu može sazvati jedan od zamjenika predsjednika Skupštine, a ako to odbiju i oba zamjenika, sjednicu može sazvati pismeno ovlašteni predstavnik najmanje 1/3 poslanika (12 poslanika), uz stručnu pomoć sekretara Skupštine.

 

Član 60.
(Odgovornost zbog odbijanja sazivanja sjednice)

U slučaju iz člana 59. stav (3) Poslovnika, Kolegij je obavezan da na prvoj narednoj sjednici Skupštine kao prvu tačku dnevnog reda stavi raspravu o odgovornosti predsjednika Skupštine, odnosno zamjenika predsjednika Skupštine zbog odbijanja sazivanja sjednice.

 

Član 61.
(Poziv i dostavljanje materijala)

(1) Poziv za regulatorno-radne sjednice Skupštine upućuje se poslanicima, Vladi i ostalim učesnicima u sjednici, skupa sa prijedlogom dnevnog reda i materijalima po pojedinim tačkama dnevnog reda najmanje 10 dana prije održavanja sjednice.

(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, poziv i materijali za regulatorno-radnu sjednicu Skupštine mogu se po zaključku Kolegija dostaviti u roku kraćem od 10 dana, ali ne kraćem od sedam dana prije održavanja sjednice. 

            (3) Materijali za pojedine tačke dnevnog reda regulatorno-radne i druge sjednice Skupštine mogu se u slučajevima predviđenim članovima 57. stav (3), 63. stav (1), 143. stav 3., i u drugim slučajevima predviđenim Poslovnikom, dostaviti i na samoj sjednici.

 

Odjeljak C.  Dnevni red sjednica Skupštine

 

Član 62.
(Prijedlog dnevnog reda)

(1) Prijedlog dnevnog reda regulatorno-radne sjednice Skupštine priprema Kolegij na svojim sjednicama.

(2) Zahtjev za uvrštavanje određenog pitanja na dnevni red sjednice Skupštine ima pravo podnijeti Kolegiju svaki poslanik, svako radno tijelo, svaki klub poslanika, svaki od klubova naroda, premijer ili ovlašteni predstavnik Vlade.

 

Član 63.
(Izmjene prijedloga dnevnog reda)

(1) Zahtjevi za izmjename prijedloga dnevnog reda regulatorno-radne sjednice Skupštine dostavljaju se Kolegiju, u pisanoj formi i sa obrazloženjem, najkasnije tri dana prije održavanja sjednice.

(2) Zahtjev za izmjenu prijedloga dnevnog reda regulatorno-radne sjednice Skupštine može biti podnešen od strane poslanika, kluba poslanika, klubova naroda, premijera ili ovlaštenog predstavnika Vlade.

(3) U zahtjevu za izmjenu prijedloga dnevnog reda regulatorno-radne sjednice Skupštine, koji se podnosi u skladu sa stavom (1) ovog člana, ukoliko se izmjena odnosi na zakone, donošenje zakona može biti predloženo isključivo po hitnom postupku.

 

Član 64.
(Utvrđivanje dnevnog reda)

(1) Dnevni red sjednice utvrđuje se na osnovu prijedloga Kolegija i zahtjeva podnesenih u skladu sa članovima 62. i 63. ovog poslanika na početku sjednice većinom glasova od ukupnog broja poslanika u Skupštini.

(2) Na sjednici Skupštine ne može biti podnešen zahtjev za izmjene dnevnog reda.

 

 

Odjeljak D.  Kvorum za sjednice Skupštine

 

Član 65.
(Kvorum za rad i odlučivanje)

(1) Kvorum za rad sjednice Skupštine čini nadpolovična većina ukupno izabranih poslanika u Skupštini.

(2) Na osnovu utvrđene evidencije od strane Službe, predsjednik Skupštine konstatuje da postoji kvorum i o tome obavještava poslanike.

(3) Sva akta Skupštine donose se nadpolovičnom većinom od ukupnog broja izabranih poslanika u Skupštini, ukoliko Ustavom Kantona ili zakonom nije drugačije propisano.

 

 

Odjeljak E.  Mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa

 

Član 66.
(Procedura zaštite vitalnog nacionalnog interesa)

U slučajevima koji se odnose na  usvajanje zakona, drugih propisa ili akata za koje se tvrdi da spadaju u listu vitalnih nacionalnih interesa, primjenjuje se procedura koja proizilazi iz Ustava Kantona i Poslovnika.

 

Član 67.
(Lista vitalnih nacionalnih interesa)

Lista vitalnih nacionalnih interesa utvrđena je Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavom Tuzlanskog kantona.

 

Član 68.
(Kvorum za odlučivanje o vitalnom nacionalnom interesu)

Ako najmanje dvoje, od predsjednika i zamjenika predsjednika Skupštine, tvrde da neki zakon, drugi propis ili akt Skupštine spada u listu vitalnih nacionalnih interesa iz člana 67. Poslovnika, za njegovo usvajanje potrebna je većina glasova unutar svakog od klubova konstitutivnih naroda zastupljenih u Skupštini.

 

Član 69.
(Rok za odlučivanje o vitalnom nacionalnom interesu)

 

            (1) Predsjednik i zamjenici predsjednika Skupštine dužni su odlučiti o tome da li neki zakon, drugi propis ili akt Skupštine potpada pod listu vitalnih nacionalnih interesa u roku od sedam dana od dana dostavljanja tog zakona, drugog propisa ili akta Skupštine.

(2) Izuzetno, ukoliko materijal za pojedine tačke dnevnog reda bude dostavljen u skladu sa članom 61. stav (2) Poslovnika, predsjednik i zamjenici predsjednika Skupštine dužni su odlučiti o tome da li neki zakon, drugi propis ili akt Skupštine potpada pod listu vitalnih nacionalnih interesa na samoj sjednici Skupštine prije otvaranja pretresa o tom zakonu, propisu ili aktu.

 

Član 70.
(Odlučivanje o vitalnom nacionalnom interesu)

            (1) Ako samo predsjednik ili samo jedan od zamjenika predsjednika Skupštine tvrdi da neki zakon, drugi propis ili akt Skupštine spada u listu vitalnih nacionalnih interesa, dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba naroda može proglasiti da je riječ o pitanju sa liste vitalnih nacionalnih interesa, najkasnije do otvaranja pretresa o tom zakonu, drugom propisu ili aktu.

            (2) Kada dvotrećinska većina jednog od klubova naroda odluči da se neki zakon, drugi propis ili akt Skupštine odnosi na vitalni nacionalni interes, za usvajanje tog zakona, drugog propisa ili akta Skupštine potrebna je većina glasova unutar svakog kluba naroda zastupljenih u Skupštini.

            (3) O predloženom zakonu, drugom propisu ili aktu koji se odnosi na vitalni nacionalni interes glasaju svi poslanici u Skupštini.

            (4) Ukoliko se većina iz stava (2) ovog člana ne može postići, zakon, drugi propis ili akt za koji se postavilo pitanje vitalnog nacionalnog interesa sa rezultatima glasanja  prosljeđuje se Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine, u roku od sedam dana od održane sjednice na kojoj je to pitanje postavljeno.

(5) Ustavni sud donosi konačnu odluku da li se predmetni zakon, drugi propis ili akt Skupštine odnosi na vitalni nacionalni interes konstitutivnog naroda.

            (6) Ukoliko dođe do ispravke zakona, drugog propisa lil akta putem amandmana, klub naroda, predsjednik i zamjenici predsjednika Skupštine mogu odustati od tvrdnje o vitalnom nacionalnom interesu, i tada se zakon, drugi propis ili akt usvaja propisanom većinom.

 

Član 71.
(Odluka Ustavnog suda o vitalnom nacionalnom interesu)

            (1) Ako Ustavni sud odluči da se radi o vitalnom nacionalnom interesu, predmetni zakon, drugi propis ili akt Skupštine smatra se neusvojenim, a dokument se vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru.

            (2) U slučaju iz stava (1) ovog člana, predlagač ne može podnijeti isti tekst zakona, drugog propisa ili akta.

 

Član 72.
(Donošenje akata poslije odluke Ustavnog suda)

            Ako Ustavni sud odluči da se ne radi o vitalnom nacionalnom interesu, zakon, drugi propis ili akt Skupštine smatra se usvojenim, ukoliko je za njega glasala potrebna većina poslanika u Skupštini, odnosno usvaja se prostom većinom glasova poslanika.

 

 

Odjeljak F.  Tok sjednice

 

Član 73.
(Postupak rada na sjednici)

(1)  Sjednica Skupštine započinje intoniranjem himne Bosne i Hercegovine.

(2) Nakon utvrđivanja kvoruma sjednice Skupštine a prije utvrđivanja dnevnog reda, Skupština raspravlja i usvaja zapisnik sa prethodne sjednice.

            (3) Nakon usvajanja zapisnika, predsjednik Skupštine informiše Skupštinu o dostavljenim odgovorima na poslanička pitanja i inicijative i daje potrebna obavještenja.

(4) Izjašnjenje poslanika o dostavljenim odgovorima na poslanička pitanja ili inicijative ne može trajati duže od tri minute, po jednom poslaniku.

(5) Prije usvajanja dnevnog reda ili, nakon rasprave i glasanja o svim tačkama dnevnog reda, na kraju sjednice poslanici mogu postaviti poslanička pitanja, podnijeti inicijative i tražiti obavještenja u pisanoj ili usmenoj formi.

(6) Predsjednik Skupštine predlaže dnevni red i eventualno pristigle zahtjeve za izmjene i dopune dnevnog reda i stavlja ga na raspravu i izglasavanje.

(7) Diskusija o dnevnom redu traje najduže tri minute po jednom govorniku.

(8) Predsjednik Skupštine vodi nastavak sjednice u skladu sa usvojenim dnevnim redom sjednice.

 

Član 74.
(Rasprava na sjednici)

            (1) Na sjednici Skupštine se raspravlja o svakom pitanju dnevnog reda prije nego što se o njemu odlučuje, osim ako Poslovnikom nije drugačije propisano.

            (2) U raspravi, pored poslanika, mogu da učestvuju i članovi Vlade radi pojašnjenja određenih pitanja koja su iznesena u diskusijama poslanika.

 

Član 75.
(Diskusija poslanika)

            (1) Poslanik može da govori pošto zatraži i dobije riječ od predsjednika Skupštine, i to samo o pitanju o kojem se raspravlja.

(2) Diskusija poslanika u vezi pojedine tačke dnevnog reda, kada prvi put diskutuje, može trajati najduže deset minuta, a kada se ponovo javi za riječ najduže pet minuta, a diskusija predsjednika kluba poslanika ili ovlaštenog poslanika kluba može trajati najduže 15 minuta.

(3) Predsjednik Skupštine daje riječ poslanicima po redu kojim su se prijavili.

            (4) Ukoliko se poslanik udalji od tačke dnevnog reda o kojoj se vodi rasprava, predsjednik Skupštine će ga upozoriti, a ako se i poslije upozorenja ne pridržava tačke dnevnog reda, predsjednik će mu oduzeti riječ.

 

Član 76.
(Redoslijed diskusije poslanika)

            Ni jedan poslanik ne može dobiti riječ po drugi put dok se ne iscrpi lista prvog prijavljivanja za diskusiju.

 

Član 77.
(Rok prijave za učešće u raspravi)

Prijava za učešće u raspravi može se podnijeti do zaključenja rasprave.

 

Član 78.
(Ispravka krivog navoda)

            (1) Poslanik može zatražiti riječ da bi ispravio krivi navod i riječ dobija odmah.

            (2) Poslanik je obavezan da se ograniči na onaj dio diskusije koji smatra krivim navodom i ne može dobijenu riječ iskoristiti za raspravu i diskusiju o bilo čemu drugom.

            (3) Ispravka krivog navoda ne može trajati duže od dvije minute.

 

Član 79.
(Replika)

            (1) Poslanik može zatražiti pravo na repliku da bi ispravio navod koji može izazvati nesporazum ili zahtijeva objašnjenje.

            (2) Predsjednik će poslaniku koji replicira dati riječ odmah po završetku izlaganja govornika koji je izazvao repliku, a ista može trajati najduže tri minute.

            (3) Repliku može koristiti poslanik koji je pomenut u diskusiji govornika.

            (4) U ime kluba poslanika, ukoliko se replika odnosi na klub poslanika, poslanika tog kluba ili na političku stranku, repliku može tražiti predsjednik kluba poslanika ili ovlašteni poslanik tog kluba.

            (5) Replika istom govorniku, po istom pitanju od strane jednog poslanika, dozvoljena je najviše dva puta.

 

Član 80.
(Poslovnička intervencija)

            (1) Poslaniku koji želi da govori o povredi Poslovnika, ili o nepridržavanju dnevnog reda, predsjednik Skupštine daje riječ čim je ovaj zatraži.

            (2) Poslanik koji dobije riječ u vezi poslovničke intervencije obavezan je da precizno i konkretno navede odredbu Poslovnika za koju smatra da je prekršena i ne može poslovničku intervenciju koristiti za bilo koju drugu vrstu diskusije.

            (3) Izlaganje po intervenciji ne može trajati duže od tri minute.

(4) Poslije intervencije predsjednik daje objašnjenje.

 

Član 81.
(Red i povreda reda na sjednici)

(1) Red na sjednici Skupštine održava predsjednik Skupštine.

(2) Za povredu reda na sjednici Skupštine smatra se:

  1. a) nepridržavanje odredbi Poslovnika,
  2. b) govor i ponašanje kojim se vrijeđaju poslanici ili drugi prisutni na sjednici,
  3. c) ometanje normalnog rada na sjednici i
  4. d) povreda Kodeksa ponašanja poslanika.

(3) Za povredu reda na sjednici Skupštine predsjednik Skupštine može opomenuti poslanika i oduzeti mu riječ.

(4) Ukoliko poslanik nastavi sa povredom reda na sjednici Skupštine, predsjednik Skupštine može prekinuti sjednicu do uspostave normalnih uslova za rad sjednice i preduzeti druge mjere u skladu sa kodeksom ponašanja poslanika.

(5) Ostali učesnici u radu sjednice Skupštine, predstavnici medija javnog informisanja i građani koji prisustvuju sjednici, dužni su da se pridržavaju reda i da ne ometaju rad sjednice.

 

Član 82.
(Pauze tokom sjednice)

(1) Pauze tokom sjednice Skupštine do 30 minuta može tražiti klub poslanika, klub naroda ili grupa od 1/3 poslanika.

(2) Zahtjev za pauzu do 30 minuta odobrava predsjednik Skupštine bez izjašnjavanja Skupštine.

(3) Zahtjev za pauzu dužu od 30 minuta može biti odobren većinskom odlukom Skupštine.

(4) Na zahtjev predsjednika kluba poslanika, predsjednik Skupštine može odobriti pauzu do pet minuta za ad hoc konsultacije, s tim što poslanici ostaju na svojim mjestima u sali za sjednice.

 

 

Odjeljak G.  Način odlučivanja

 

Član 83.
(Rasprava o tačkama dnevnog reda)

                (1) Nakon utvrđivanja dnevnog reda, raspravlja se o svim pitanjima koja su na dnevnom redu prema redoslijedu usvojenih tačaka.

            (2) O prijedlozima podnesenim u toku rasprave odlučuje se redoslijedom kojim su prijedlozi izneseni.

            (3) Radi efikasnijeg razmatranja prijedloga i cjelishodnosti odlučivanja može se odlučiti da se od redoslijeda odstupi i prijedlozi razmatraju po grupi pitanja koja čine jednu cjelinu.

            (4) Pretres zaključuje predsjednik Skupštine kad utvrdi da više nema prijavljenih poslanika za diskusiju.

            (5) Nakon zaključene rasprave o svakoj tački dnevnog reda provest će se glasanje, a na prijedlog predsjednika Skupštine, Skupština može odlučiti da će se glasanje o pojedinoj tački ili o svim tačkama dnevnog reda provesti na kraju sjednice.

            (6) Skupština odlučuje o prijedlogu koji može usvojiti, odbiti ga ili odložiti izjašnjavanje radi daljeg proučavanja.

 

Član 84.
(Odlučivanje u Skupštini)

             Odlučivanje na sjednicama Skupštine vrši se glasanjem i u pravilu ono je javno, osim ako Ustavom Kantona, zakonom, Poslovnikom ili zaključkom Skupštine nije utvrđena obaveza tajnog glasanja.

 

Član 85.
(Elektronsko glasanje)

             (1) Javno glasanje se obavlja putem uređaja za elektronsko glasanje.

             (2) Javno glasanje provodi se na način da predsjednik Skupštine poziva poslanike da se pritiskom na odgovarajući taster izjasne „za“ prijedlog ili „protiv“ prijedloga ili kao „uzdržani“ u odnosu na prijedlog.

             (3) Prije početka glasanja predsjednik Skupštine, uz pomoć Službe Skupštine, utvrdit će tačan broj prisutnih poslanika ako to zahtijeva neki od klubova poslanika.

             (4) Svi poslanici koji su prisutni u trenutku glasanja dužni su se izjasniti na jedan od načina iz stava (2) ovog člana.

             (5) Nakon što se poslanici izjasne na jedan od načina iz stava (2) ovog člana, predsjednik Skupštine obavještava poslanike da je glasanje okončano i proglašava rezultate glasanja na osnovu rezultata ispisanih na ekranu.

             (6) Poslanici uz potpis, prije početka sjednice Skupštine, zadužuju uređaje za elektronsko glasanje i iste vraćaju po završetku sjednice ovlaštenom uposleniku Službe Skupštine.

 

Član 86.
(Izuzeci od elektronskog glasanja)

             (1) Izuzetno, ukoliko uređaji za elektronsko glasanje nisu u funkciji ili se iz bilo kojih drugih razloga ne mogu koristiti, javno glasanje se vrši podizanjem ruke/kartona.      

             (2) Poslanici glasaju na način iz stava (1) ovog člana tako što se izjašnjavaju "za" prijedlog ili "protiv" prijedloga, ili kao "uzdržani" u odnosu na prijedlog.

           

Član 87.
(Pojedinačno izjašnjavanje)

            (1) Kada postoji sumnja u rezultat glasanja, pristupa se pojedinačnom izjašnjavanju poslanika.

            (2) Zahtjev za pojedinačnim izjašnjavanjem poslanika mogu podnijeti predsjednik Skupštine, jedan od klubova poslanika ili najmanje pet poslanika koji su prisustvovali glasanju koje se dovodi u sumnju.

            (3) U slučaju iz stava (2) ovog člana, sekretar Skupštine pojedinačno proziva poslanike i bilježi njihov glas.

 

Član 88.
(Tajno glasanje)

            Ako se glasanje obavlja tajno, Skupština će posebnim zaključkom odrediti način i tok ovakvog glasanja.

 

Odjeljak H.  Zapisnici

 

Član 89.
(Tonski zapis)

(1) Sjednice Skupštine imaju cjelovit tonski zapis, a po mogućnosti i potpun video zapis.

            (2) Na osnovu tonskog zapisa izrađuje se transkript toka sjednice Skupštine.

 

Član 90.
(Sadržaj zapisnika)

(1) Na osnovu transkripta toka sjednice sačinjava se zapisnik sa sjednice Skupštine.

(2) Zapisnik sadrži:

  1. dnevni red sjednice na koju se odnosi,
  2. popis svih tačaka dnevnog reda,
  3. zaključke i rezultate glasanja i
  4. skraćeni prikaz toka sjednice.

(3) Zapisnik se dostavlja svim poslanicima i Vladi.

 

Član 91.
(Primjedbe na zapisnik)

            (1) Svaki poslanik ima pravo da na narednoj sjednici Skupštine stavi primjedbe na zapisnik.

            (2) O osnovanosti primjedbi na zapisnik odlučuje se na sjednici Skupštine bez pretresa.

            (3) Ako se primjedbe usvoje u zapisniku će se izvršiti odgovarajuće izmjene.

            (4) Zapisnik na koji nisu stavljene primjedbe, odnosno u kome su prema usvojenim primjedbama izvršene izmjene, daje se na usvajanje.

            (5) Zapisnik potpisuju predsjednik i sekretar Skupštine.

 

Član 92.
(Čuvanje i dostavljanje tonskih i video zapisa, transkripta i zapisnika)

(1) Svi tonski zapisi, video zapisi, transkripti i zapisnici sa sjednica Skupštine se čuvaju u arhivi Službe Skupštine, za njih je odgovoran sekretar Skupštine a dostupni su na uvid javnosti.

(2) Transkript sa sjednice Skupštine može se na zahtjev dostaviti klubovima poslanika.

(3) Izuzetno, na zahtjev kluba poslanika dostavljuju se tonski i video zapis sjednice Skupštine.

 

 

DIO ČETVRTI - PRAVA I DUŽNOSTI POSLANIKA U SKUPŠTINI

 

Član 93.
(Mandat poslanika)

(1) Poslanici u Skupštini biraju se u skladu sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.

            (2) Mandat poslanika traje četiri godine.

(3) Mandat poslanika prestaje prije isteka roka od četiri godine u skladu sa odredbama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

 

Član 94.
(Poslanička legitimacija)

(1) Poslanicima se izdaje poslanička legitimacija.

(2) Pravilnik o izgledu, sadržaju i upotrebi, te načinu vođenja evidencije poslaničkih legitimacija donosi predsjednik Skupštine, na prijedlog sekretara Skupštine.

 

Član 95.
(Prisustvo poslanika na sjednicama radnih tijela)

(1) Poslanik, odnosno član radnog tijela, ima dužnost da prisustvuje sjednicama Skupštine, odnosno sjednicama radnih tijela čiji je član, te učestvuje u njihovom radu i odlučivanju.

(2) Da bi odgovornije i potpunije obavljao svoju dužnost, poslanik može prisustvovati sjednicama radnih tijela Skupštine kojima nije član bez prava odlučivanja.

(3) Poslanik ima pravo da, na vlastiti zahtjev, dobije informacije i materijale za sjednice radnih tijela u kojima nije član.

 

Član 96.
(Odsustvo poslanika)

(1) Poslanik koji je spriječen da prisustvuje sjednici Skupštine ili radnog tijela čiji je član, dužan je o tome pismeno izvijestiti predsjednika Skupštine, odnosno predsjednika radnog tijela.

(2) Pismena obavijest je nužna i u slučajevima kada poslanik mora napustiti sjednicu prije njenog kraja.

 

Član 97.
(Prava i dužnosti poslanika)

Poslanik ima pravo i dužnost da:

  1. pokreće inicijative za donošenje odluka i zakona u nadležnosti Skupštine,
  2. pokreće inicijative za donošenje drugih akata u nadležnosti Skupštine,
  3. može podnijeti nacrt ili prijedlog zakona ili drugog propisa čije je donošenje u

nadležnosti Skupštine,

  1. pokreće rasprave o pitanjima u kojima je Skupština nadležna i
  2. u roku predviđenom Poslovnikom dobije sve informacije i materijale

vezane za rad Skupštine i radnih tijela Skupštine.

 

Član 98.
(Novčana naknada)

(1) Poslanik kao izabrani zvaničnik ima pravo na novčanu naknadu za svoj rad u Skupštini, te naknadu materijalnih troškova u skladu sa aktom Skupštine i odredbama Poslovnika.

            (2) Skupština posebnim aktom utvrđuje koji poslanici u svojstvu izabranih funkcionera i izabranih zvaničnika imaju status poslanika na stalnom radu u Skupštini.

            (3) Prava i dužnosti funkcionera i poslanika iz stavova (1) i (2) ovog člana uređuju se posebnim aktom Skupštine.

 

Član 99.
(Imunitet)

Poslanik uživa imunitet za svoj rad u Skupštini u skladu sa odredbama Zakona o imunitetu Federacije Bosne i Hercegovine.

Član 100.
(Prestanak mandata)

Poslaniku prestaje mandat na način propisan Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.

 

DIO PETI -  JAVNOST RADA SKUPŠTINE

 

Član 101.
(Informisanje javnosti)

(1) Rad Skupštine je javan.

(2) Skupština obezbjeđuje javnost rada blagovremenim, potpunim i objektivnim informisanjem javnosti o svom radu.

 

Član 102.
(Pristup informacijama)

(1) Skupština obezbjeđuje svim sredstvima javnog informisanja pod jednakim uslovima pristup informacijama kojima raspolaže a naročito omogućava pristup skupštinskim materijalima, a po potrebi organizuje konferencije za štampu nakon sjednice Skupštine.

(2) Pristup informacijama iz stava (1) ovog člana može biti uskraćen samo ako one predstavljaju državnu, vojnu, službenu ili poslovnu tajnu, na način propisan zakonom ili drugim propisima donesenim na osnovu zakona.

 

Član 103.
(Mjesto informisanja javnosti)

Građanima i predstavnicima sredstava javnog informisanja osigurava se slobodan pristup sjednicama Skupštine, u za njih posebno rezervisanom prostoru, kako to utvrdi Kolegij i u skladu sa prostornim mogućnostima.

 

Član 104.
(Zatvorene sjednice Skupštine)

            (1) Sjednica ili dio sjednice Skupštine na kojoj se razmatraju pitanja regulisana članom 102. stav (2) bit će održana bez prisustva sredstava javnog informisanja i zatvorena za javnost.

            (2) U slučaju iz stava (1) ovog člana, predsjednik Skupštine je dužan javnosti obrazložiti razloge zatvaranja sjednice Skupštine.

 

Član 105.
(Prisustvo javnosti na sjednicama radnih tijela)

(1) Sjednice radnih tijela u pravilu su otvorene za javnost.

(2) Izuzetno, sjednice ili dijelovi sjednica radnih tijela mogu biti zatvoreni za javnost ako se odnose na razmatranje pitanja ili saslušanja vezana za rad ili samo uz prisustvo predstavnika organa vlasti, stručnjaka ili poslanika posebnih socijalnih interesa.

(3) U slučaju iz stava (1) ovog člana predstavnicima sredstava javnog informisanja i građanima bit će omogućeno prisustvovanje u skladu sa prostornim mogućnostima.

 

Član 106.
(Gost na sjednicama Skupštine)

(1) Gost na sjednicama Skupštine ima pravo da:

  1. učestvuje u radu Skupštine i raspravi pred Skupštinom prema odobrenju

Kolegija,

  1. iznosi ekspertsko mišljenje na osnovu odobrenja Kolegija i,
  2. daje prijedloge Skupštini za rješavanje određenih pitanja na osnovu poziva

Skupštine.

(2) Izuzetno, ukoliko se ukaže hitna potreba da gost učestvuje u radu i raspravi pred Skupštinom, Skupština može na sjednici odlučiti da mu se da riječ.

 

Član 107.
(Postupanje po zahtjevima za pristup informacijama)

            Sekretar Skupštine dužan je organizovati rad Službe Skupštine na način koji omogućava da se brzo i efikasno obrade svi zahtjevi koji su Skupštini upućeni po osnovu Zakona o slobodi pristupa informacijama u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“ br. 32/01 i 48/11).

 

 

DIO ŠESTI - AKTA SKUPŠTINE

 

POGLAVLJE I.  OpĆe odredbe o aktima

 

Član 108.
(Akta koja donosi Skupština)

Skupština donosi Ustav Kantona, zakone, budžet Kantona i izvještaj o izvršenju budžeta, prostorni plan Kantona, Poslovnik Skupštine, odluke, zaključke, deklaracije, rezolucije, preporuke i smjernice i druga akta i daje autentična tumačenja zakona ili drugog akta, i utvrđuje prečišćeni tekst zakona ili drugog akta.

 

Član 109.
(Izmjene i dopune akata)

(1) Kad Skupština vrši izmjene ili dopune općih akata Skupštine, zakon mijenja ili dopunjuje zakonom, a ostala opća akta, osim zaključka, odlukom.

(2) Zaključak se mijenja ili dopunjuje zaključkom.

(3) Autentično tumačenje se ne može mijenjati ili dopunjavati.

 

Član 110.
(Odluka)

(1) Odluka je skupštinski akt koji se donosi radi izvršavanja ili konkretizacije Ustava Kantona, zakona ili drugih općih akata ili njihovih pojedinih dijelova.

(2) Odlukom se odlučuje i o drugim pravima i obavezama Skupštine kada je to Ustavom Kantona, zakonom, drugim općim aktom ili Poslovnikom određeno.

 

Član 111.
(Zaključak)

(1) Zaključkom Skupština odlučuje o svom radu i o radu radnih tijela kao i o radu Službe.

            (2) Zaključkom Skupština može zauzeti stav o pitanju koje je razmatrala, uključujući utvrđivanje obaveza za Vladu i kantonalne organe uprave u pogledu pripreme zakona ili drugih propisa i općih akata, ili vršenja drugih poslova iz njihovog djelokruga.

            (3) Radna tijela Skupštine donose zaključke iz svog domena rada.

 

Član 112.
(Deklaracija)

            Deklaracijom se izražava stav Skupštine o političkim pitanjima i drugim bitnim pitanjima od interesa za Kanton, Federaciju Bosne i Hercegovine ili Bosnu i Hercegovinu.

Član 113.
(Rezolucija)

            (1) Rezolucijom se utvrđuje političko djelovanje u svim ili pojedinim oblastima iz djelokruga Skupštine.

            (2) Rezolucijom se daju i političke smjernice za rad Vlade, kao i drugih kantonalnih organa i organizacija.

 

Član 114.
(Preporuka)

Preporukom se izražava mišljenje Skupštine u vezi sa usklađivanjem odnosa i razvijanjem međusobne saradnje organizacija i zajednica o pitanjima od kantonalnog interesa.

 

Član 115.
(Smjernice)

            Smjernicama se utvrđuju obaveze Vlade i kantonalnih organa uprave u vezi sa politikom izvršavanja zakona i drugih propisa i općih akata, te usmjerava njihov rad.

 

Član 116.
(Potpisivanje akata)

Akta koja su donesena na sjednici Skupštine potpisuje predsjednik Skupštine.

 

Član 117.
(Izvornik općeg akta)

Izvornikom zakona, odnosno drugog propisa ili općeg akta Skupštine, smatra se onaj tekst zakona, odnosno drugog propisa ili općeg akta koji je usvojen na sjednici Skupštine.

 

Član 118.
(Čuvanje izvornika akata)

(1) Na izvornike zakona i drugih akata stavlja se pečat Skupštine.

(2) Izvornici zakona i drugih akata Skupštine čuvaju se u Skupštini.

(3) O izradi izvornika, stavljanju pečata na njih, njihovom čuvanju i evidenciji stara se sekretar Skupštine.

 

Član 119.
(Objavljivanje akata)

 (1) Zakoni i druga akta Skupštine objavljuju se u “Službenim novinama Tuzlanskog kantona" na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku.

(2) Zakoni i druga akta Skupštine objavljuju se po četiri mjeseca na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, uz upotrebu latinice za bosanski i hrvatski jezik i ćirilice za srpski jezik.

(3) Zaključci doneseni na sjednici Skupštine dostavljaju se zainteresovanim organima i organizacijama.

(4) O objavljivanju zakona i drugih akata Skupštine, kao i zaključaka donesenih na sjednici Skupštine, stara se sekretar Skupštine.

 

POGLAVLJE II.  Postupak za donošenje zakona

 

Odjeljak A.  Inicijativa za donošenje zakona

 

Član 120.
(Podnošenje inicijative)

(1) Inicijativu za donošenje zakona može pokrenuti svaki poslanik Skupštine, radno tijelo, Vlada, ministarstva i ostali kantonalni organi, kantonalna javna preduzeća i druga pravna lica, općinska i gradska vijeća, kao i građani i njihova udruženja.

(2) Inicijativa za donošenje zakona dostavlja se predsjedniku Skupštine.

 

Član 121.
(Postupak po podnešenoj inicijativi)

(1) Inicijativu za donošenje zakona predsjednik Skupštine dostavlja Zakonodavno-pravnoj komisiji i Vladi na mišljenje.

(2) Po pribavljenim mišljenjima Zakonodavno-pravne komisije i Vlade, Skupština na sjednici donosi zaključak kojim se inicijativa odbija ili se prihvata, određuje način pripreme i nosioce izrade nacrta zakona.

            (3) Bilo da inicijativu odbije ili prihvati, Skupština će svoj zaključak dostaviti podnosiocu inicijative.

 

 

Odjeljak B.  Prethodni postupak

 

Član 122.
(Teze za izradu zakona)

Prije podnošenja nacrta zakona predlagač može podnijeti teze za izradu zakona radi prethodne rasprave o potrebi donošenja zakona, o osnovnim pitanjima koje treba urediti zakonom i o načelima na kojima treba odnose urediti zakonom.

 

Član 123.
(Razmatranje teza za izradu zakona)

(1) Skupština prethodno ocjenjuje da li će razmatrati teze za izradu zakona ili će zaključkom obavezati predlagača da odmah pripremi nacrt zakona.

(2) Ako Skupština prihvati da razmatra teze za izradu zakona, zaključkom utvrđuje potrebu donošenja zakona, načela na kojima treba da se zasniva nacrt zakona i osnovna pitanja koja treba urediti zakonom.

 

 

Odjeljak C.  Nact zakona

 

Član 124.
(Postupak donošenja zakona)

            Postupak za donošenje zakona obuhvata razmatranje nacrta i prijedloga zakona, ako Poslovnikom nije drugačije propisano.

 

Član 125.
(Podnošenje nacrta zakona)

Nacrt zakona može podnijeti svaki poslanik, radno tijelo ili Vlada, općinska i gradska vijeća.

 

Član 126.
(Sadržaj nacrta zakona)

(1) Nacrt zakona treba da bude izrađen tako da su u njemu formulisana u vidu pravnih odredaba rješenja koja se predlažu.

(2) Pojedine odredbe u nacrtu zakona mogu se dati u jednoj ili više alternativa.

(3) Nacrt zakona treba da sadrži obrazloženje u kome se navode ustavni osnov za donošenje zakona, razlozi zbog kojih treba donijeti zakon, načela na kojima se zakon temelji, objašnjenje pravnih rješenja sadržanih u nacrtu, finansijska i druga sredstva potrebna za provođenje zakona i način njihovog obezbjeđenja i mišljenja kantonalnih organa i organizacija koji su u toku izrade nacrta konsultovani, sa razlozima zbog kojih su ona uvrštena u nacrt ili odbijena.

(4) Kad se nacrtom zakona vrše izmjene ili dopune zakona, uz nacrt se prilaže i tekst odredaba zakona koje se mijenjaju, odnosno dopunjuju.

 

Član 127.
(Dostavljanje nacrta zakona)

(1) Nacrt zakona dostavlja se predsjedniku Skupštine i zamjenicima predsjednika Skupštine.

(2) Predsjednik Skupštine upućuje nacrt zakona poslanicima i vanskupštinskim članovima nadležnih radnih tijela. 

(3) Nacrt zakona predsjednik Skupštine dostavlja i Vladi radi davanja mišljenja u slučajevima kada nacrt nije utvrdila Vlada.

 

Član 128.
(Razmatranje nacrta zakona)

(1) Nacrt zakona pretresa se na sjednici Skupštine.

(2) Zakonodavno-pravna komisija i druga nadležna tijela Skupštine dužna su razmotriti nacrt i o tome dostaviti izvještaj Skupštini sa mišljenjima, primjedbama i prijedlozima.

            (3) Ako se nacrtom zakona stvaraju materijalne obaveze, Skupština neće odlučivati o nacrtu zakona prije nego što, na osnovu izvještaja Komisije za privredu, ekonomsku i finansijsku politiku, Skupština utvrdi da se za ispunjenje tih obaveza mogu osigurati finansijska sredstva.  

 

Član 129.
(Pretres nacrta zakona)

            (1) Pretres nacrta zakona može biti jedinstven i odvojen.

            (2) Jedinstven pretres obuhvata pretres nacrta zakona u cjelini bez razdvajanja pretresa na opći pretres i pretres u pojedinostima.

            (3) Odvojen pretres nacrta zakona je pretres zakona u kojem se odvojeno raspravlja u općem pretresu i u pretresu u pojedinostima.

(4) Pretres nacrta zakona na sjednici Skupštine je, po pravilu, jedinstven.

(5) Skupština može odlučiti da pretres nacrta zakona razmatra kroz opći pretres i pretres u pojedinostima.

(6) U općem pretresu poslanici iznose mišljenja o tome da li je potrebno donijeti zakon, o načelima na kojima zakon treba da se zasniva i da li su ta načela dosljedno sprovedena u nacrtu.

(7) U pretresu u pojedinostima raspravlja se o pojedinim rješenjima nacrta zakona.

 

Član 130.
(Odbijanje nacrta zakona)

Ako Skupština ocijeni da nije potrebno da se zakon donese, zaključkom odbija nacrt zakona i taj zaključak dostavlja podnosiocu nacrta i podnosiocu inicijative.

           

Član 131.
(Stavovi i primjedbe na nacrt zakona)

Ako Skupština ocijeni da se nastavi postupak donošenja zakona, ona će, po završenom pretresu, zaključkom utvrditi svoje stavove i primjedbe na nacrt zakona i dostaviti ih podnosiocu nacrta da ih uzme u obzir prilikom izrade prijedloga zakona.

 

 

Odjeljak D. Javna rasprava o nacrtu zakona, drugog propisa ili općeg akta

 

Član 132.
(Otvaranje javne rasprave)

(1) Kada Skupština ocijeni da se zakon bavi pitanjima koja su od posebnog značaja za građane, preduzeća, ustanove i druge organizacije i zajednice, te da je potrebno izvršiti šire konsultacije, Skupština zaključkom odlučuje da se o nacrtu zakona ili pojedinim pitanjima iz tog nacrta otvori javna rasprava.

(2) Skupština može donijeti odluku iz stava (1) ovog člana na inicijativu predlagača zakona, klubova poslanika ili Vlade, ukoliko ona nije predlagač zakona.

 

Član 133.
(Zaključak o javnoj raspravi)

(1) Zaključak o otvaranju javne rasprave sadrži odredbe o subjektima koji će organizovati i provesti raspravu, obimu rasprave, kao i načinu finansiranja i roku za  provođenje javne rasorave.

            (2) O rezultatima javne rasprave Skupštini se podnosi izvještaj koji sadrži primjedbe, prijedloge i mišljenja.

 

Član 134.
(Izvještaj o javnoj raspravi)

(1) Predlagač zakona dužan je da prilikom izrade prijedloga zakona uzme u obzir primjedbe, prijedloge i mišljenja sadržana u izvještaju o javnoj raspravi, kao i da obrazloži razloge zbog kojih nije pojedine primjedbe, prijedloge ili mišljenja uvrstio u prijedlog zakona.

(2) Izuzetno, ako je predlagač zakona istovremeno bio zadužen da provede javnu raspravu, dužan je zajedno sa prijedlogom zakona dostaviti izvještaj o rezultatima javne rasprave, a Skupština će na istoj sjednici razmatrati izvještaj i prijedlog zakona.

 

Član 135.
(Primjena odredaba o javnoj raspravi)

Odredbe Poslovnika koje se odnose na javnu raspravu o nacrtu zakona, shodno se primjenjuju i na javnu raspravu o nacrtima drugih propisa ili općih akata Skupštine.

 

Odjeljak E.  Prijedlog zakona

 

Član 136.
(Sadržaj prijedloga zakona)

(1) Prijedlog zakona podnosi se u obliku u kome se donosi zakon.

(2) Obrazloženje prijedloga zakona sadrži, pored pitanja iz člana 126. stav (3) Poslovnika, objašnjenja važnih pravnih instituta, izmjene i dopune koje su izvršene u odnosu na nacrt zakona, primjedbe i prijedloge na nacrt zakona koji nisu prihvaćeni i iz kojih razloga, kao i druge značajne okolnosti u vezi sa pitanjima koja se zakonom uređuju.

 

Član 137.
(Predlaganje zakona)

            (1) Pravo predlaganja zakona ima svaki poslanik, radno tijelo, Vlada, općinska i gradska vijeća.

(2) O načinu podnošenja prijedloga zakona, njegovog upućivanja Skupštini, drugim tijelima Skupštine i zainteresovanim organima i drugim organizacijama i zajednicama, njegovog razmatranja u Zakonodavno-pravnoj komisiji, kao i razmatranja po pitanjima zaštite vitalnih nacionalnih interesa, shodno se primjenjuju odgovarajuće odredbe Poslovnika koje se odnose na nacrt zakona.

 

Član 138.
(Pretres prijedloga zakona)

            Prijedlog zakona pretresa se na sjednici Skupštine.

 

Član 139.
(Razmatranje prijedloga zakona)

(1) Prijedlog zakona prethodno razmatraju Poslovnikom ovlaštena radna tijela i o tome dostavljaju izvještaj Skupštini sa mišljenjima, primjedbama i prijedlozima.

            (2) Ako se prijedlogom zakona stvaraju materijalne obaveze, Skupština neće odlučivati o prijedlogu zakona prije nego što, na osnovu izvještaja Komisije za privredu, ekonomsku i finansijsku politiku, Skupština utvrdi da se za ispunjenje tih obaveza mogu osigurati finansijska sredstva.

 

Član 140.
(Oblici pretresa prijedloga zakona)

(1) Pretres prijedloga zakona na sjednici Skupštine je, po pravilu, jedinstven.

(2) Skupština može odlučiti da pretres prijedloga zakona obuhvata opći pretres i pretres u pojedinostima.

(3) U općem pretresu prijedloga raspravlja se o prijedlogu u načelu i da li je prijedlog izrađen u skladu sa zaključkom usvojenim prilikom pretresa nacrta zakona, a mogu da se iznose mišljenja, traže objašnjenja i pokreću druga pitanja u vezi sa rješenjem datim u prijedlogu.

(4) U toku pretresa u pojedinostima raspravlja se o pojedinim rješenjima prijedloga zakona.

 

Član 141.
(Odlaganje pretresa)

(1) Podnosilac prijedloga zakona i Vlada mogu do završetka pretresa predložiti Skupštini da se pretres prijedloga zakona odloži.

(2) O prijedlozima iz stava (1) ovog člana i o drugim prijedlozima za odlaganje pretresa prijedloga zakona, Skupština odlučuje odmah.

(3) Podnosilac prijedloga zakona može da do otvaranja pretresa povuče svoj prijedlog zakona.

 

 

Odjeljak F.  Amandmani

 

Član 142.
(Pravo predlaganja amandmana)

(1) Prijedlog za izmjenu i dopunu prijedloga zakona podnosi se u obliku amandmana.

(2) Pravo predlaganja amandmana ima svaki poslanik u Skupštini, svaki klub naroda, svaki klub poslanika, radna tijela i Vlada.

 

Član 143.
(Način i rok podnošenja amandmana)

(1) Amandman se podnosi pismeno sa obrazloženjem.

(2) Ako amandman sadrži odredbu kojom se angažuju finansijska sredstva, podnosilac amadmana je dužan da ukaže na izvore ovih sredstava.

(3) Amandman se podnosi predsjedniku Skupštine u roku koji ne može biti kraći od tri dana od dana određenog za održavanje sjednice na kojoj će se pretresati prijedlog zakona.

(4) Rok iz stava (3) ovog člana primjenjuje se i na amandmane koje podnose klubovi naroda.

(5) Podnosilac prijedloga zakona može da podnosi amandmane do završetka pretresa prijedloga zakona.

(6) Vlada može da podnese amandmane i na prijedlog zakona čiji ona nije predlagač.

 

Član 144.
(Odlaganje rasprave)

(1) Na amandman predlagača zakona svaki poslanik može podnijeti amandman do zaključenja pretresa.

(2) Kada se amandmanom mijenjaju načela na kojim se zasniva zakon ili se angažuju značajnija materijalna sredstva, na prijedlog deset poslanika, Zakonodavno-pravne komisije, nadležnog ili drugog radnog tijela Skupštine, Skupština može odlučiti da se odloži rasprava radi zauzimanja stavova u klubovima poslanika.

 

Član 145.
(Izjašnjenje Zakonodavno-pravne komisije i Vlade)

Ukoliko se amandmanom bitnije mijenja tekst prijedloga zakona, o amandmanu se ne može odlučiti prije nego što se o njemu ne izjasne Zakonodavno-pravna komisija i Vlada.

 

Član 146.
(Dostavljanje amandmana)

Ako amandman na prijedlog zakona sadrži odredbe kojima se angažuju finansijska sredstva, predsjednik Skupštine dostavlja amandman i nadležnom kantonalnom organu u čiji djelokrug spadaju pitanja obezbjeđenja sredstava i raspolaganja sredstvima, da razmotri uticaj odredaba amandmana na raspoloživa sredstva i na obezbjeđenje sredstava za finansiranje predloženog rješenja, i da o tome izvijesti Skupštinu.

 

Član 147.
(Prekid pretresa)

Povodom amandmana na prijedlog zakona podnesenog u toku pretresa, Skupština može odlučiti da se pretres prekine da bi se o amandmanu izjasnila Vlada, nadležno radno tijelo, klubovi naroda ili Zakonodavno-pravna komisija.

 

Član 148.
(Izjašnjenje o amandmanu)

(1) Podnosilac prijedloga zakona ima pravo da se izjasni o amandmanu.

(2) Vlada ima pravo da se izjasni o amandmanu i kada nije podnijela prijedlog zakona.

(3) Amandman podnosioca prijedloga zakona, kao i amandman drugog ovlaštenog predlagača sa kojim se podnosilac prijedloga zakona saglasio, postaje sastavni dio prijedloga zakona.

(4) O amandmanu na prijedlog zakona sa kojim se nije saglasio predlagač zakona a podnosilac amandmana nije odustao od njega, Skupština glasa odvojeno.

 

 

Odjeljak G.   Donošenje zakona po skraćenom postupku

 

Član 149.
(Skraćeni postupak)

(1) Kad je to programom rada Skupštine predviđeno ili kad nije u pitanju složen i obiman zakon, podnosilac prijedloga zakona može umjesto nacrta da podnese prijedlog zakona i da predloži da se prijedlog zakona pretresa po skraćenom postupku bez nacrta zakona.

(2) O prijedlogu za donošenje zakona po skraćenom postupku odlučuje Skupština kao o prethodnom pitanju na sjednici Skupštine tokom rasprave o dnevnom redu.

(3) Ako Skupština ne prihvati da pretresa prijedlog zakona po skraćenom postupku, sa prijedlogom zakona se postupa kao sa nacrtom i o tom nacrtu odmah se vrši rasprava.

 

 

Odjeljak H.  Donošenje zakona po hitnom postupku

 

Član 150.
(Hitni postupak)

(1) Zakoni se, po pravilu, ne donose po hitnom postupku.

(2) Izuzetno, po hitnom postupku može da se donese samo zakon kojim se uređuju odnosi i pitanja za čije uređivanje postoji neodložna potreba i ako bi donošenje zakona u redovnom postupku moglo da izazove štetne posljedice za društvene interese u Kantonu.

 

Član 151.
(Podnošenje prijedloga za hitan postupak)

Prijedlog da se donese zakon po hitnom postupku, skupa sa prijedlogom tog zakona, može da podnese svaki poslanik, radno tijelo ili Vlada uz obrazloženje razloga zašto je neophodno da se zakon donese po hitnom postupku.

 

Član 152.
(Odlučivanje o hitnom postupku)

(1) O prijedlogu za donošenje zakona po hitnom postupku odlučuje Skupština kao o prethodnom pitanju na sjednici Skupštine u toku rasprave o dnevnom redu.

(2) O prijedlogu se vodi pretres, a Skupština može odlučiti da podnosilac prijedloga zakona ili njegov predstavnik na sjednici Skupštine usmeno obrazloži razloge zbog kojih je potrebno da se zakon donese po hitnom postupku.

(3) Ako prijedlog za donošenje zakona po hitnom postupku nije podnijela Vlada, Skupština će prije odlučivanja od Vlade zatražiti mišljenje o ovom prijedlogu.

(4) Ako Skupština usvoji prijedlog za donošenje zakona po hitnom postupku, prijedlog zakona se unosi u dnevni red i o njemu se odlučuje na istoj sjednici Skupštine.

(5) Ako Skupština ne prihvati razloge iz člana 150. stav (2) Poslovnika za donošenje zakona po hitnom postupku, o svom zaključku odmah obavještava podnosioca prijedloga zakona, te o zakonu raspravlja kao o nacrtu.

 

Član 153.
(Podnošenje izvještava o hitnom postupku)

(1) Predsjednik Skupštine, kad primi prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku, može da zatraži od Zakonodavno-pravne komisije i odgovarajućeg radnog tijela da razmotre prijedlog zakona i podnesu Skupštini izvještaj.

(2) Skupština može, kad utvrdi potrebu donošenja zakona po hitnom postupku ili u toku pretresa, da zatraži od Zakonodavno-pravne komisije i odgovarajućeg radnog tijela da razmotre prijedloge i podnesu odmah izvještaj o prijedlogu zakona.

 

Član 154.
(Rok i način podnošenja amandmana)

(1) Na prijedlog zakona koji se donosi po hitnom postupku mogu da se podnose amandmani do zaključenja pretresa.

(2) Ako se amandmanom mijenjaju načela na kojima se zasniva prijedlog zakona, ili ako bi prihvatanje amandmana prouzrokovalo bitnu izmjenu teksta prijedloga zakona, ili ako se amandmanom angažuju finansijska sredstva, Skupština će odlučiti o amandmanu kad pribavi mišljenje Zakonodavno-pravne komisije i kad se o tom izjasni Vlada.

(3) Zakonodavno-pravna komisija i druga nadležna tijela dužni su da odmah razmotre dostavljene amandmane i da podnesu Skupštini izvještaj sa mišljenjem i prijedlozima.

 

 

Odjeljak I.   Usvajanje zakona i drugih akata koje je proglasio Visoki predstavnik

 

Član 155.
(Postupak usvajanja akata)

            (1) Prijedloge zakona, odluka i drugih akata iz nadležnosti Skupštine koje je proglasio Visoki predstavnik u istovjetnom obliku bez izmjena, dopuna i bilo kakvih uslova, utvrđuje Vlada i dostavlja Skupštini na usvajanje.

            (2) Skupština zakone, odluke i druge akte, iz stava (1) ovog člana usvaja u istovjetnom  obliku bez izmjena i dopuna i bilo kakvih uslova.

 

 

Odjeljak J.   Vršenje ispravki u zakonu, drugom propisu i općem aktu

 

Član 156.
(Podnošenje ispravki štamparskih grešaka)

Prijedlog za ispravku štamparskih grešaka u objavljenom tekstu zakona, drugih propisa i općih akata Skupštine podnosi kantonalni organ uprave koji je nadležan za staranje o izvršavanju tih akata ili ovlašteni podnosilac prijedloga zakona, drugog propisa ili općeg akta.

 

Član 157.
(Ispravke štamparskih grešaka)

Ispravke štamparskih grešaka u objavljenom tekstu zakona, drugog propisa ili općeg akta Skupštine, poslije sravnjavanja sa izvornikom zakona, drugog propisa ili općeg akta Skupštine daje sekretar Skupštine.

 

 

POGLAVLJE III.  Osnovne odredbe o postupku za donošenje

 drugih akata Skupštine

 

Odjeljak A.   Donošenje budžeta Kantona i usvajanje izvještaja o   izvršenju budžeta

 

Član 158.
(Dostavljanje akata vezanih za budžet)

Nacrt, odnosno prijedlog budžeta Kantona, Zakona o izvršenju budžeta i izvještaj o izvršenju budžeta, utvrđuje Vlada i dostavlja ih predsjedniku Skupštine, sa obrazloženjem i potrebnom dokumentacijom.

 

Član 159.
(Postupak donošenja akata vezanih za budžet)

U postupku za donošenje akta iz člana 158. Poslovnika shodno se primjenjuju odredbe Zakona o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine i Poslovnika, koje se odnose na postupak donošenja zakona.

 

 

Odjeljak B. Donošenje planskih dokumenata i prostornog plana Kantona

 

Član 160.
(Dostavljanje planskih dokumenata)

 (1) Nacrt, odnosno prijedlog planskih dokumenata Kantona i prostornog plana Kantona utvrđuje Vlada i dostavlja ih sa obrazloženjem i potrebnom dokumentacijom predsjedniku Skupštine, odnosno Kolegiju.

(2) Rokovi za utvrđivanje i razmatranje nacrta, odnosno prijedloga planskih dokumenata Kantona utvrđuju se posebnom odlukom Skupštine na prijedlog Vlade.

 

Član 161.
(Postupak donošenja planskih dokumenata)

U postupku za donošenje planskih dokumenata Kantona i prostornog plana Kantona shodno se primjenjuju odredbe Poslovnika o postupku za donošenje zakona, ako Poslovnikom nije drugačije određeno.

 

Odjeljak C.    Donošenje odluka, deklaracija, rezolucija i preporuka

 

Član 162.
(Postupak donošenja)

(1) Donošenje odluka, deklaracija, rezolucija i preporuka vrši se po odredbama Poslovnika koje se odnose na postupak za donošenje zakona, s tim što se u postupku za donošenje ovih akata ne izrađuje nacrt akta, ukoliko Skupština drugačije ne odluči.

(2) Pretres prijedloga akta iz stava (1) ovog člana vrši se jedinstveno.

 

 

Odjeljak D.   Davanje saglasnosti na statute i druga opća akta

 

Član 163.
(Postupak i odlučivanje)

            (1) Statut i druga opća akta pravnih lica dostavljaju se Skupštini radi davanja saglasnosti, kada je to zakonom ili drugim aktom propisano.

            (2) Predsjednik Skupštine akta iz stava (1) ovog člana dostavlja poslanicima i nadležnim radnim tijelima.

            (3) Ako su na odredbe statuta ili drugih općih akata date primjedbe, iste se dostavljaju podnosiocu akta koji obavještava Skupštinu o izvršenom usaglašavanju sa Ustavom Kantona i zakonom.

            (4) Odluku o davanju saglasnosti na akta iz stava (1) ovog člana donosi Skupština.

 

 

Odjeljak E.    Davanje autentičnog tumačenja zakona ili drugih akata

 

Član 164.
(Autentično tumačenje)

(1) Autentično tumačenje je opći akt kojim se utvrđuje istinitost, vjerodostojnost, izvornost i pravilan smisao nedovoljno jasne odredbe zakona.

(2) Autentično tumačenje se primjenjuje i važi od dana primjene odredbe zakona za koju se daje autentično tumačenje.

 

Član 165.
(Pravo podnošenja inicijative i prijedloga)

(1) Inicijativu za davanje autentičnog tumačenja zakona mogu podnijeti sva fizička i pravna lica.

(2) Prijedlog za davanje autentičnog tumačenja zakona može podnijeti svaki poslanik Skupštine, radno tijelo, Vlada, te općinski i Kantonalni sud.

 

Član 166.
(Postupak podnošenja inicijative i prijedloga)

(1) Inicijativa, odnosno prijedlog za davanje autentičnog tumačenja zakona podnosi se predsjedniku Skupštine i mora da sadrži naziv zakona i navođenje odredbe za koju se traži tumačenje sa obrazloženjem.

(2) Inicijativu za davanje autentičnog tumačenja zakona predsjednik Skupštine upućuje Zakonodavno-pravnoj komisiji i Vladi, a prijedlog im obavezno dostavlja ako oni nisu podnosioci prijedloga.

 

 

Član 167.
(Postupanje Zakonodavno-pravne komisije)

(1) Zakonodavno-pravna komisija, pošto pribavi potrebna mišljenja i dokumentaciju od radnih tijela, Vlade i drugih kantonalnih organa nadležnih za staranje o izvršavanju ili provođenju donesenog zakona, ocjenjuje da li je inicijativa, odnosno prijedlog za davanje autentičnog tumačenja zakona, osnovana.

(2) Ako utvrdi da je inicijativa za davanje autentičnog tumačenja zakona osnovana, Zakonodavno-pravna komisija utvrdit će prijedlog teksta autentičnog tumačenja koji sa svojim izvještajem podnosi Skupštini.

(3) Ako Zakonodavno-pravna komisija ocijeni da prijedlog, odnosno inicijativa za davanje autentičnog tumačenja nisu osnovani, o tome će obavijestiti Skupštinu.

 

Član 168.
(Odluka Skupštine)

(1) Odluku o osnovanosti za davanje autentičnog tumačenja zakona donosi Skupština.

(2) Ukoliko odluči da je prijedlog za davanje autentičnog tumačenja zakona osnovan, Skupština razmatra prijedlog teksta autentičnog tumačenja zakona.

 

Član 169.
(Postupak za davanje autentičnog tumačenja)

            (1) Autentično tumačenje zakona ili drugog akta donosi Skupština i tako utvrđeno tumačenje ne može se mijenjati.

(2) U postupku za davanje autentičnog tumačenja zakona shodno se primjenjuju odredbe Poslovnika o postupku za donošenje zakona.

 

Član 170.
(Objavljivanje autentičnog tumačenja)

Autentično tumačenje zakona objavljuje se u „Službenim novinama Tuzlanskog kantona“.

 

 

Odjeljak F.    Prečišćeni tekst zakona i drugog akta

 

Član 171.
(Dostavljanje prijedloga prečišćenog teksta akta)

Kada je zakonom ili drugim aktom određeno da Zakonodavno-pravna komisija utvrđuje prečišćeni tekst zakona ili drugog akta (u daljem tekstu: prečišćeni tekst akta), kantonalni organ odgovoran za provođenje tog akta dostavlja prijedlog prečišćenog teksta akta Zakonodavno-pravnoj komisiji, u roku kojeg ona odredi.

 

Član 172.
(Sadržaj prečišćenog teksta akta)

(1) Prečišćeni tekst akta sadrži samo integralni tekst akta čiji se prečišćeni tekst utvrđuje.

(2) U prečišćenom tekstu akta Zakonodavno-pravna komisija ne može utvrđivati nove norme.

 

Član 173.
(Otklanjanje eventualnih nedostataka)

Zakonodavno-pravna komisija stara se o tome da prijedlog prečišćenog teksta akta bude pravno-tehnički valjano obrađen i zajedno sa podnosiocem prijedloga otklanja eventualne nedostatke u tekstu.

 

Član 174.
(Utvrđivanje prečišćenog teksta akta)

(1) Zakonodavno-pravna komisija na sjednici komisije utvrđuje prečišćeni tekst akta.

(2) Postupak utvrđivanja akta iz stava (1) ovog člana na sjednici komisije Zakonodavno-pravna komisija utvrđuje svojim poslovnikom ili drugim aktom komisije.

 

Član 175.
(Izmjene i dopune prečišćenog teksta akta)

(1) Prečišćeni tekst akta se primjenjuje od dana kada je objavljen u „Službenim novinama Tuzlanskog kantona“, a važnost njegovih odredaba utvrđena je u aktima koji su obuhvaćeni prečišćenim tekstom akta.

(2) Kada se, nakon objavljivanja prečišćenog teksta akta predloži Skupštini izmjena ili dopuna akta, ove izmjene i dopune predlažu se na odnosne odredbe u prečišćenom tekstu akta sa navođenjem broja „Službenih novina Tuzlanskog kantona“ u kojim je objavljen prečišćeni tekst akta.

(3) Na isti način se postupa kada je utvrđen novi prečišćeni tekst akta, s tim što se naznačava da se radi o novom prečišćenom tekstu akta.

(4) U prvom novom prečišćenom tekstu akta ne naznačava se redni broj, a u svakom narednom prečišćenom tekstu akta naznačava se i odnosni redni broj tog prečišćenog teksta akta.

 

 

POGLAVLJE IV.  Postupak za promjenu Ustava Kantona

 

Član 176.
(Amandman)

            Promjene Ustava Kantona vrše se putem amandmana.

 

Član 177.
(Inicijativa za promjenu Ustava)

(1) Pravo inicijative za promjenu Ustava Kantona ima svaki poslanik u Skupštini. Inicijativa se podnosi pismeno sa obrazloženjem predsjedniku Skupštine.

            (2) O inicijativi za promjenu Ustava Kantona, Skupština odlučuje na sjednici većinom glasova od ukupnog broja poslanika u Skupštini.

            (3) Inicijativu za promjenu Ustava Kantona, koja je dobila potrebnu većinu, obrađuje Komisija za ustavna pitanja Skupštine i podnosi je Skupštini.

            (4) Prijedlog Komisije za ustavna pitanja koji je podržan na sjednici Skupštine većinom glasova od ukupnog broja poslanika, smatra se amandmanom na Ustav Kantona.

 

Član 178.
(Podnošenje amandmana)

(1) Amandman na Ustav Kantona mogu podnijeti klubovi naroda, većina poslanika u Skupštini i Vlada.

(2) Amandman iz stava (1) ovog člana podnosi se pismeno i sa obrazloženjem predsjedniku Skupštine koji ga dostavlja na mišljenje poslanicima, Komisiji za ustavna pitanja i Vladi.

             

Član 179.
(Javna rasprava)

(1) Amandman na Ustav Kantona može se zaključkom staviti na javnu raspravu.

            (2) O provođenju javne rasprave stara se Komisija za ustavna pitanja, o čemu podnosi izvještaj Skupštini.

 

Član 180.
(Rok)

Da bi Skupština razmatrala predložene amandmane mora proteći rok od najmanje 15 dana od dana kada su oni podnešeni.

 

Član 181.
(Usvajanje amandmana)

            Predloženi amandman na Ustav Kantona usvaja se dvotrećinskom većinom glasova od ukupnog broja poslanika u Skupštini.

 

Član 182.
(Odbijanje predloženog amandmana)

Ukoliko Skupština odbije predloženi amandman, isti amandman ne može se predložiti prije isteka roka od šest mjeseci.

 

 

POGLAVLJE V. Djelovanje Skupštine u postupcima pred ustavnim sudom

 

Član 183.
(Postupanje po aktima Ustavnog suda)

            (1) Obavještenje koje Ustavni sud Bosne i Hercegovine ili Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, u skladu sa odredbama ustava i zakona dostavi Skupštini, a odnosi se na pokretanje postupka pred Ustavnim sudom, predsjednik Skupštine dostavlja zamjenicima predsjednika Skupštine, Zakonodavno-pravnoj komisiji nadležnoj za postupanje po aktima Ustavnog suda i sekretaru Skupštine.

            (2) Sekretar Skupštine prikuplja potrebne podatke i akta o predmetu koji se vodi pred Ustavnim sudom.

            (3) Zakonodavno-pravna komisija, na osnovu prikupljenih podataka i akata, utvrđuje odgovor Ustavnom sudu.

            (4) Odgovor sa svim dokazima predsjednik Skupštine, u konsultaciji sa zamjenicima predsjednika Skupštine, dostavlja Ustavnom sudu u roku ostavljenom u pozivu Ustavnog suda.

 

Član 184.
(Zastupanje u postupku pred Ustavnim sudom)

            (1) Predsjednik Skupštine ili od njega ovlašteno lice zastupa Skupštinu u postupku pred Ustavnim sudom. 

            (2) U slučaju kada se pred Ustavnim sudom vodi postupak od vitalnog nacionalnog interesa, predsjednik Skupštine u konsultaciji sa zamjenicima predsjednika Skupštine odlučuje ko će zastupati Skupštinu.

 

Član 185.
(Obavještenje o odluci Ustavnog suda)

            (1) Predsjednik Skupštine obavještava Skupštinu o odluci Ustavnog suda.

            (2) Skupština postupa po odluci Ustavnog suda  i o tome obavještava Ustavni sud.

 

 

DIO SEDMI -  IZBORI, IMENOVANJA, POTVRĐIVANJA, SMJENJIVANJA I RAZRJEŠENJA

 

POGLAVLJE I.  POSTUPAK IZBORA I RAZRJEŠENJA

 

Član 186.
(Rukovođenje prilikom izbora i razrješenja)

            (1) Izborom rukovodi predsjednik Skupštine.

            (2) Kada se izbor vrši tajnim glasanjem, predsjedniku Skupštine pomažu zamjenici predsjednika ili dva poslanika koja on odredi.

            (3) Ako je predsjednik Skupštine kandidat za izbor ili se radi o njegovom razrješenju, sjednicom za vrijeme njegovog izbora odnosno razrješenja rukovodi jedan od  zamjenika predsjednika.

 

Član 187.
(Primjena odredbi)

            Odredbe Poslovnika koje se odnose na postupak izbora i imenovanja, shodno se primjenjuju i na postupak potvrđivanja, odnosno razrješenja.

 

Član 188.
(Predlaganje kandidata za izbore i imenovanja)

            (1) Prijedloge kandidata za izbore i imenovanja koja vrši Skupština, daje Komisija za izbor i imenovanja, kao i poslanici.

            (2) U pravilu, prijedlozi iz stava (1) ovog člana dostavljaju se u pisanoj formi sa obrazloženjem predsjedniku Skupštine, najmanje sedam dana prije održavanja sjednice na kojoj će se vršiti izbor, odnosno imenovanje.

            (3) Predsjednik Skupštine je dužan dostaviti poslanicima obrazložene prijedloge najmanje tri dana prije održavanja sjednice na kojoj će se vršiti izbor, odnosno imenovanje.

 

 

POGLAVLJE II.  Odlučivanje o izboru i imenovanju

 

 

Član 189.
(Glasanje o kandidatima)

            (1) O prijedlogu za izbor, odnosno imenovanje, glasa se za svakog kandidata posebno.

            (2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, za izbor članova radnih tijela glasanje se vrši na osnovu liste u cjelini, osim kada se izbor vrši radi izmjene ili dopune sastava radnih tijela.

            (3) Ukoliko se sa liste ospori izbor ili imenovanje pojedinog kandidata, za osporenog kandidata se glasa odvojeno.

  

Član 190.
(Javno i tajno glasanje)

            (1) Glasanje o prijedlogu za izbor, odnosno imenovanje, u pravilu je javno.

            (2) Skupština može da odluči da se izbor, odnosno imenovanje, vrši tajnim glasanjem putem glasačkih listića.

 

Član 191.
(Glasački listići)

            (1) Glasački listići su iste veličine, oblika i boje, a na njima je otisnut pečat Skupštine.

            (2) U glasački listić se unose imena svih kandidata redom kojim su predloženi, sa rednim brojem ispred njihovog imena.

            (3) Kada se glasa za liste u cjelini, u glasački listić se unose sve kandidatske liste.

 

Član 192.
(Način glasanja)

            (1) Kada se glasa za kandidate pojedinačno, glasa se zaokruživanjem rednog broja ispred imena kandidata.

            (2) Kada se glasa o kandidatskoj listi, glasa se “za listu” ili “protiv liste” u cjelini.

 

Član 193.
(Objavljivanje rezultata glasanja)

            (1) Nakon što predsjednik Skupštine objavi da je glasanje završeno, utvrđuju se i objavljuju rezultati glasanja.

            (2) Glasački listić na kome se ne može utvrditi za kojeg je kandidata, odnosno listu poslanik glasao, smatra se nevažećim.

 

Član 194.
(Drugi krug glasanja)

            (1) Izabrani su, odnosno imenovani, oni kandidati koji su dobili većinu glasova ukupnog broja poslanika.

(2) Glasanje će se u drugom krugu ponoviti za ona mjesta za koja predloženi kandidati nisu dobili potrebnu većinu.

(3) Ukoliko predloženi kandidati ni u drugom krugu glasanja ne dobiju potrebnu većinu, ponavlja se cijeli izborni postupak za izbor, odnosno imenovanje, na te položaje (sa drugim kandidatima). 

 

 

POGLAVLJE III.  Postupak smjenjivanja i ostavke

 

Član 195.
(Razlozi za smjenu)

            Lice koje bira, imenuje ili potvrđuje Skupština, može biti smijenjeno od strane Skupštine ako ne vrši dužnost u skladu sa Ustavom, zakonom i u okviru datih ovlaštenja.

 

Član 196.
(Ostavka)

 

(1) Kada lice koje bira ili imenuje Skupština podnese ostavku, predsjednik Skupštine o tome obavještava Komisiju za izbor i imenovanja radi davanja mišljenja.

(2) Ostavka se, zajedno sa mišljenjem Komisije za izbor i imenovanja, dostavlja svim poslanicima.

            (3) Skupština razrješava lice koje je izabrala, odnosno imenovala.

            (4) Ukoliko Skupština ocijeni da postoje razlozi za utvrđivanje odgovornosti, provest će se postupak za smjenjivanje lica koje je izabrala, odnosno imenovala.

 

 

POGLAVLJE IV.  Izbor premijera

 

Član 197.
(Imenovanje kandidata za mjesto premijera)

            (1) Kandidate za premijera predlaže ili klub poslanika one političke stranke koja ima najveći broj poslanika u Skupštini ili koja vjeruje da može obezbijediti skupštinsku većinu, i ovaj prijedlog dostavlja predsjedniku Skupštine.

(2) Predsjednik Skupštine uz konsultacije sa zamjenicima predsjednika, u roku od sedam dana od dana dobijanja prijedloga iz stava (1) ovog člana, imenuje kandidata za premijera.

 

Član 198.
(Prijedlog kandidata za ministre)

             Kandidat za mjesto premijera dostavlja predsjedniku Skupštine prijedlog kandidata za ministre i to najmanje deset dana prije početka sjednice Skupštine na kojoj će se vršiti potvrđivanje imenovanja Vlade.

 

Član 199.
(Potvrđivanje imenovanja Vlade)

            (1) Skupština odlučuje o prijedlogu odluke o potvrđivanju imenovanja Vlade u cjelini, javnim glasanjem.

            (2) Predložena Vlada preuzima dužnost ako je za nju glasala većina poslanika u Skupštini.

            (3) Ako prijedlog odluke o potvrđivanju imenovanja Vlade ne dobije potrebnu većinu, postupak se ponavlja.

 

 

DIO OSMI - ODNOS SKUPŠTINE I VLADE

 

POGLAVLJE I.  OpĆe odredbe

 

Član 200.
(Vrste ostvarivanje odnosa Vlade i Skupštine)

(1) Odnosi između Skupštine i Vlade zasnivaju se na Ustavu Kantona, zakonu i ovom poslovniku.

(2) Vlada odgovara Skupštini za predlaganje i provođenje politike koju je utvrdila Skupština i izvršavanje zakona, drugih propisa i općih akata za čije su izvršavanje odgovorni organi u Kantonu, te za usmjeravanje i usklađivanje rada kantonalnih ministarstava i drugih kantonalnih organa uprave.

            (3) Skupština vrši nadzor nad radom Vlade, ministarstava i drugih kantonalnih organa.

 

Član 201.
(Načini ostvarivanja odnosa Vlade i Skupštine)

            U ostvarivanju svojih Ustavom Kantona i zakonom utvrđenih prava i dužnosti, Vlada:

  1. predlaže Skupštini donešenje zakona, drugih propisa i općih akata,
  2. daje mišljenje o nacrtima i prijedlozima zakona, drugih propisa i općih akata

koje ona nije podnijela, te podnosi amandmane na prijedloge tih akata,

  1. c) može tražiti da se sazove sjednica Skupštine ili radnog tijela radi pretresanja određenog pitanja o kojem želi da iznese svoj stav i tražiti da Skupština, odnosno radno tijelo, o tom pitanju zauzme stav,
  2. d) učestvuje u radu na sjednici Skupštine i može preko svog predstavnika izložiti

stav o pitanjima koja su na dnevnom redu sjednice, i

  1. e) može predložiti Skupštini da se odloži pretres nacrta, odnosno prijedloga

zakona, drugog propisa ili općeg akta da bi zauzela svoj stav i izložila ga na sjednici ili da se, radi pretresa određenog pitanja, obrazuje zajednička komisija sastavljena od poslanika u Skupštini i članova Vlade.

 

Član 202.
(Prisustvo sjednicama Skupštine)

            (1) Premijer i ministri redovno prisustvuju sjednicama Skupštine.

            (2) Obaveza je Skupštine da Vladu pravovremeno obavijesti o vremenu i mjestu održavanja sjednica Skupštine i radnih tijela, dok Vlada redovno obavještava Skupštinu o svojim predstavnicima koji će prisustvovati sjednicama.

(3) Vlada ima pravo i obavezu da, pored premijera, šalje i druge ovlaštene predstavnike na sjednice Skupštine i radnih tijela kako bi pomogli pri razmatranju određenih pitanja.

            (4) Ako Vlada ne uputi svog predstavnika na sjednicu Skupštine ili radnog tijela, razmatrano pitanje će se skinuti sa dnevnog reda sjednice, a može se i postaviti pitanje odgovornosti Vlade, odnosno resornog ministra.

 

Član 203.
(Rad Vlade po nalogu Skupštine)

Skupština može u okviru svog djelokruga tražiti od Vlade da:

  1. pripremi nacrt, odnosno prijedlog zakona, drugog propisa ili općeg akta,
  2. izloži svoje stavove o pojedinim pitanjima koja su na dnevnom redu sjednice

Skupštine,

  1. da mišljenje o nacrtu, odnosno prijedlogu zakona, drugog propisa ili općeg akta

koji nije predložila Vlada, kao i o drugom prijedlogu, dokumentu ili materijalu koji se razmatra na sjednici Skupštine i

  1. podnese izvještaj o određenom pitanju.

 

Član 204.
(Izvještaj o radu Vlade)

            (1) Vlada je dužna da, najmanje jednom godišnje, podnese Skupštini godišnji izvještaj o svom radu, kao i o radu kantonalnih organa uprave.

            (2) Skupština može, osim godišnjeg izvještaja, u svako doba od Vlade zatražiti podnošenje periodičnih ili djelomičnih izvještaja o njenom radu, kao i izvještaja o radu pojedinih ministarstava ili kantonalnih organa uprave.

            (3) Izvještaje o radu Vlade, Skupština pretresa na sjednici i o tome donosi zaključak.

 

POGLAVLJE II.  Poslanička pitanja I INICIJATIVE

 

Član 205.
(Postavljanje poslaničkih pitanja i inicijativa)

(1) Poslanici mogu postavljati poslanička pitanja i iznositi inicijative premijeru, bilo kojem članu Vlade i svim organima koji su nosioci javno-pravnih ovlaštenja iz kantonalne nadležnosti.

(2) Poslanička pitanja se odnose na specifične informacije, činjenice, situacije ili saznanja iz djelokruga Vlade, ministarstava i drugih kantonalnih organa.

 

Član 206.
(Vrijeme za postavljanje poslaničkih pitanja i inicijativa)

            (1) Na svakoj redovnoj sjednici izdvojit će se sat vremena za poslanička pitanja i inicijative, kojem obavezno prisustvuju premijer i članovi Vlade.

            (1) Jedan poslanik na jednoj redovnoj sjednici može postaviti najviše tri poslanička pitanja ili inicijative, u ukupnom trajanju ne dužem od pet minuta.

            (2) Odgovori na poslanička pitanja u pravilu se daju usmeno u trajanju ne dužem od pet minuta po jednom pitanju, s tim što se na zahtjev poslanika mogu dati i u pisanoj formi.

 

Član 207.
(Način postavljanja poslaničkih pitanja i inicijativa)

(1) Poslaničko pitanje i inicijativa se podnose predsjedniku Skupštine u pisanoj formi, a on ih odmah proslijeđuje premijeru, ministru ili drugima kojima su upućeni.

(2) Inicijativa o kojoj se traži izjašnjenje Skupštine podnosi se u pisanoj formi, najkasnije 24 sata prije početka sjednice na kojoj se traži izjašnjenje o inicijativi.

(3) Poslanik koji postavlja poslaničko pitanje u podnesku navodi da li traži usmeni odgovor na sjednici Skupštine ili pisani odgovor.

(4) O podnesenim inicijativama u pravilu ne vodi se rasprava.

(5) Skupština se može zaključkom odrediti o predloženoj inicijativi.

 

Član 208.
(Odgovori na poslanička pitanja)

            (1) Odgovor na postavljeno poslaničko pitanje daje predstavnik Vlade ili predstavnik organa kojem je pitanje upućeno na samoj sjednici Skupštine, a ukoliko nije u mogućnosti, u pisanoj formi do naredne sjednice Skupštine.

            (2) Ukoliko nije u mogućnosti dostaviti odgovor na narednoj sjednici Skupštine, Vlada je dužna obavijestiti Skupštinu o razlozima nedostavljanja odgovora.

            (3) Odgovor na poslaničko pitanje dostavlja se svim poslanicima.

            (4) Ukoliko poslanik smatra da nije dobio potpun odgovor na postavljeno poslaničko pitanje, nakon obrazloženja razloga za to Vlada je dužna dostaviti novi odgovor u pisanoj formi.

 

Član 209.
(Usmeni odgovor na poslaničko pitanje)

            (1) Kad se traži usmeni odgovor, podnesak je kratko i jasno formulisan jednim pitanjem.

(2) Obrazloženje pitanja obavlja se tako što poslanik postavlja pitanje u vremenu do tri minute, nakon čega premijer ili nadležni ministar odgovara u istom trajanju.

(3) Ukoliko poslanik nije zadovoljan odgovorom, može postaviti novo pitanje u vremenu od dvije minute, nakon čega se premijeru ili nadležnom ministru omogućava odgovor u istom trajanju.

(4) Nakon drugog odgovora, predsjednik Skupštine zaključuje razmatranje tog pitanja i daje riječ sljedećoj osobi ovlaštenoj da govori.

 

Član 210.
(Pisani odgovor na poslaničko pitanje)

            (1) Pitanja na koja se traži pisani odgovor, u pravilu su ona pitanja koja zahtijevaju složenije objašnjenje.

            (2) Odgovor u pisanom obliku dostavlja se predsjedniku Skupštine do prve naredne redovne sjednice Skupštine.

            (3) Kada predsjednik Skupštine dobije odgovor na poslaničko pitanje, kopiju odgovora dostavlja poslaniku koji je postavio pitanje, kao i ostalim poslanicima, sa materijalima za narednu sjednicu Skupštine.

 

 

POGLAVLJE III.  Interpelacije

 

Član 211.
(Podnošenje interpelacije)

(1) Najmanje 1/3 poslanika u Skupštini može podnijeti interpelaciju za pretresanje određenih pitanja u vezi sa radom, stavovima ili postupcima Vlade i ministarstava na provođenju utvrđene politike i zakona.

            (2) Interpelacija se podnosi pisano predsjedniku Skupštine, a moraju je potpisati svi podnosioci.

 

Član 212.
(Rad Kolegija po interpelaciji)

            (1) Kolegij razmatra interpelaciju, pa ako ocijeni da inicijativa za interpelaciju ima osnova, proslijeđuje je ostalim poslanicima Skupštine i Vladi.

            (2) Ukoliko ocijeni da inicijativa za interpelaciju nema osnova, Kolegij je vraća predlagačima kako bi se obavila zamjena inicijative za interpelaciju u poslaničko pitanje.

 

Član 213.
(Izvještaj Vlade po interpelaciji)

            (1) Vlada je dužna dostaviti pisani izvještaj povodom interpelacije predsjedniku Skupštine u roku od 30 dana.

            (2) Predsjednik Skupštine upućuje Vladin izvještaj svim poslanicima Skupštine i stavlja ga na dnevni red prve naredne sjednice Skupštine.

            (3) Ukoliko Vlada ne podnese izvještaj u roku od 30 dana, interpelacija se stavlja na dnevni red prve naredne sjednice Skupštine po isteku ovog roka.

 

Član 214.
(Razmatranje interpelacije na sjednici Skupštine)

(1) Interpelacija se razmatra na sjednici Skupštine na taj način što jedan od podnosilaca inicijative za interpelaciju dobija riječ da obrazloži inicijativu, a potom se, u istom trajanju, riječ daje premijeru da obrazloži izvještaj ili ukoliko izvještaj nije podnesen da usmeno obrazloži odgovor na interpelaciju.

            (2) Nakon toga, svaki poslanik može diskutovati u vremenu do deset minuta, a to pravo pripada i premijeru.

            (3) Predsjednik Skupštine zaključuje raspravu kada ocijeni da je interpelacija dovoljno raspravljena.          

 

Član 215.
(Prijedlog rezolucije ili smjernice)

            (1) U roku od pet dana nakon zaključenja rasprave o interpelaciji, svaki poslanik može predložiti rezoluciju ili smjernice u vezi sa raspravljanom materijom.

            (2) Predložena rezolucija ili smjernice bit će uvršteni na dnevni red sljedeće sjednice Skupštine.

 

 

POGLAVLJE IV.  Glasanje o nepovjerenju VLADI

 

Član 216.
(Podnošenje prijedloga za glasanje o nepovjerenju)

            (1) Najmanje 1/3 poslanika u Skupštini mogu inicirati prijedlog za glasanje o nepovjerenju Vladi.

            (2) Prijedlog iz stava (1) ovog člana dostavlja se predsjedniku Skupštine u pisanoj formi, potpisan od strane svih predlagača i sa detaljnim obrazloženjem.

(3) Odmah po prijemu prijedloga iz stava (1) ovog člana, predsjednik Skupštine dostavlja prijedlog Vladi i svim poslanicima Skupštine.  

 

Član 217.
(Stavljanje prijedloga za glasanje o nepovjerenju Vladi)

            Prijedlog za glasanje o nepovjerenju Vladi stavlja se na dnevni red sjednice Skupštine u roku koji Skupština utvrdi zaključkom, a najkasnije u roku od 30 dana od dana dostavljanja prijedloga Vladi.

 

Član 218.
(Izvještaj Vlade u vezi sa prijedlogom)

            (1) Prije početka sjednice o izglasavanju nepovjerenja, Vlada može podnijeti Skupštini pisani izvještaj sa mišljenjima i stavovima u vezi s prijedlogom.

            (2) Izvještaj iz stava (1) ovog člana mora se dostaviti Skupštini najkasnije 48 sati prije početka sjednice na kojoj će se glasati o nepovjerenju Vladi.

 

Član 219.
(Rasprava o prijedlogu)

            (1) Svaki od predlagača ima pravo na sjednici Skupštine obrazložiti prijedlog za glasanje o nepovjerenju Vladi.

            (2) Premijer ili od njega ovlašteni predstavnik Vlade, ima pravo odgovoriti i iznijeti Vladina stajališta, nakon čega se otvara rasprava.

 

Član 220.
(Glasanje o nepovjerenju)

            (1) Predsjednik Skupštine zaključuje raspravu kada ocijeni da je prijedlog za glasanje o nepovjerenju Vladi dovoljno raspravljen i stavlja ga na glasanje.

            (2) Ako prijedlog za glasanje o nepovjerenju Vladi ne bude usvojen, može se glasati o drugim inicijativama u vezi sa raspravljanom materijom.

            (3) Vlada podnosi ostavku ako joj u bilo koje vrijeme Skupština izglasa nepovjerenje.

 

 

DIO DEVETI - ODNOS SKUPŠTINE PREMA POLITIČKIM 

                           STRANKAMA I UDRUŽENJIMA GRAĐANA 

 

Član 221.
(Saradnja)

U ostvarivanju svojih Ustavom Kantona utvrđenih prava, obaveza i odgovornosti, Skupština razvija odnose saradnje i međusobnog uvažavanja sa političkim strankama i udruženjima građana na području Kantona.

 

Član 222.
(Iniciranje dogovora)

Kad se u radu Skupštine raspravljaju pitanja koja su značajna za Kanton, Skupština će inicirati dogovor o tim pitanjima sa političkim strankama i udruženjima građana a putem radnih tijela, Kolegija ili klubova poslanika.

 

Član 223.
(Ostale aktivnosti Skupštine)

U ostvarivanju konkretnih aktivnosti Skupština može da traži mišljenja i prijedloge od političkih stranaka i udruženja građana.

 

Član 224.
(Ostale aktivnosti Kolegija)

(1) Kada političke stranke, odnosno udruženja građana, putem poslanika ili neposredno pokrenu inicijativu ili podnesu prijedlog za rješavanje pojedinog pitanja iz nadležnosti Skupštine, Kolegij će tu inicijativu, odnosno prijedlog uputiti nadležnom radnom tijelu radi zauzimanja stava ili davanja mišljenja o podnešenoj inicijativi ili prijedlogu.

(2) Kolegij će stav, odnosno mišljenje radnog tijela dostaviti podnosiocu prijedloga ili inicijative i po potrebi pokrenuti odgovarajuću skupštinsku proceduru.

 

 

DIO DESETI - SARADNJA SKUPŠTINE SA OPĆINSKIM I GRADSKIM   VIJEĆIMA KANTONA

 

Član 225.
 (Razvijanje saradnje)

Skupština je, u okviru svojih prava i dužnosti, dužna da razvija sve oblike saradnje i povezivanja sa općinskim i gradskim vijećima.

 

Član 226.
(Sastanci i savjetovanja)

Radi razmjene mišljenja o pitanjima od zajedničkog interesa, predsjednik Skupštine i zamjenici predsjednika i predsjedavajući općinskih i gradskih vijeća mogu organizovati sastanke i savjetovanja.

 

Član 227.
(Učešće općinskih i gradskih vijeća u radu Skupštine)

Skupština može na svoje sjednice pozivati predstavnike općinskih i gradskih vijeća radi učestvovanja u razmatranju pitanja koja se odnose na stanje u pojedinim oblastima društvenog života ili drugih pitanja od interesa za građane, organizacije i zajednice iz oblasti koje su u djelokrugu Skupštine, kao i radi pribavljanja njihovih mišljenja i prijedloga o tim pitanjima.

 

DIO JEDANAESTI - MEĐUNARODNA SARADNJA SKUPŠTINE

 

Član 228.
(Uspostavljanje saradnje)

Skupština uspostavlja saradnju sa adekvatnim nivoima vlasti drugih država i međunarodnim organizacijama, saglasno Ustavu Bosne i Hercegovine, Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavu Kantona.

 

Član 229.
(Odobravanje zaključivanja međunarodnih sporazuma)

Skupština odobrava zaključivanje međunarodnih sporazuma i drugih akata iz oblasti međunarodne saradnje uz prethodnu saglasnost Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, osim sporazuma one vrste za koje po zakonu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine njena saglasnost nije potrebna.

 

Član 230.
(Postupak odobravanja zaključivanja međunarodnih sporazuma)

(1) Nakon dobijanja saglasnosti od Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, zahtjev za odobrenje zaključenja međunarodnog sporazuma ili drugog akta iz oblasti međunarodne saradnje sa obrazloženjem podnosi premijer i dostavlja ga predsjedniku Skupštine, skupa sa tekstom sporazuma.

(2) Predsjednik Skupštine zahtjev iz stava (1) ovog člana dostavlja poslanicima i nadležnom radnom tijelu Skupštine, koje je obavezno u roku od sedam dana dati mišljenje.

 

Član 231.
(Potpisivanje međunarodnih sporazuma)

Nakon što Skupština odluči o odobrenju zaključenja međunarodnog sporazuma ili drugog akta iz oblasti međunarodne saradnje, premijer potpisuje međunarodni sporazum ili drugi akt pod uslovima utvrđenim Ustavom Kantona.

 

DIO DVANAESTI - UPOTREBA JEZIKA I PISMA

 

Član 232.
(Upotreba jezika i pisma)

(1) Skupština se u svom radu koristi bosanskim jezikom, hrvatskim jezikom i srpskim jezikom.

(2) Službena pisma Skupštine su latinica i ćirilica.

 

 

DIO TRINAESTI - SLUŽBA I SEKRETAR SKUPŠTINE

 

Član 233.
(Služba Skupštine)

(1) Skupština ima Službu.

(2) Služba vrši stručne i druge poslove za potrebe Skupštine, Kolegija, radnih tijela i poslanika iz djelokruga rada Skupštine.

 

Član 234.
(Organizacija i rad Službe)

Organizacija i rad Službe uređuje se posebnim propisom.

 

Član 235.
(Sekretar Skupštine)

            (1) Skupština ima sekretara.

(2) Sekretar rukovodi radom Službe, stara se o osiguranju uslova za rad Skupštine, Kolegija i radnih tijela i učestvuje u njihovom radu, stara se o realizaciji poslova i zadataka u vezi sa sjednicama, te obavlja druge poslove utvrđene Poslovnikom, odnosno poslove koje mu povjeri Skupština.

 

 

DIO ČETRNAESTI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Član 236.
(Prestanak važenja ranijeg poslovnika)

             Danom stupanja na snagu Poslovnika prestaje da važi Poslovnik Skupštine Tuzlanskog kantona  - drugi prečišćeni tekst („Službene novine Tuzlanskog kantona“, br. 4/12, 3/13, 10/13, 15/13, 2/14, 6/15 i 4/18).

 

Član 237.
(Stupanje na snagu)

            Poslovnik stupa na snagu danom objavljivanja u „Službenim novinama Tuzlanskog kantona“.

 

 

 

 

B O S N A  I  H E R C E G O V INA                                                                          Predsjednik 
 - Federacija Bosne i Hercegovine -                                                            Skupštine Tuzlanskog kantona 
T U Z L A N S K I   K A N T O N
              S k u p š t i n a                                                                                   Žarko Vujović, v.r.                                                                                                                                                                                                                               

                                                                                                                                         

Broj: 01-02-432-7/19

Tuzla, 21.11.2019. godine    

0 0